Preduzetnik je pravna forma organizovanja privrednog društva od strane jednog fizičkog lica, radi obavljanja delatnosti u cilju sticanja dobiti. Preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice, ali nema status pravnog lica. Preduzetnik za obaveze preduzeća odgovara celokupnom imovinom.

U domaćim okvirima preduzetnik se osniva podnošenjem prijave i upis u propisani registar- APR. Zakoni koji regulišu poslovanje i način formiranja i zatvaranja preduzetnika su Zakon o privrednim društvima i Zakonu o postupku registraciju u Agenciji za privredne registre.

Prema Zakonu o privrednim društvima preduzetnik je poslovno sposobno fizičko lice koje obavlja delatnost u cilju ostvarivanja prihoda i koje je kao takvo registrovano u skladu sa zakonom o registraciji. Fizičko lice upisano u poseban registar, koje obavlja delatnost slobodne profesije, uređenu posebnim propisom, smatra se preduzetnikom u smislu ovog zakona.

Ako su za obavljanje delatnosti preduzetnika propisani posebni uslovi u pogledu ličnih kvalifikacija preduzetnika, on mora da ispunjava te uslove.

U skladu sa Zakonom o privrednim društvima preduzetnik gubi svojstvo preduzetnika brisanjem iz registra privrednih subjekata.

Brisanje preduzetnika iz registra vrši se zbog prestanka obavljanja delatnosti.

Postoje dva načina prestanka delatnosti preduzetnika:
– prestanak delatnosti odjavom,
– prestanak delatnosti po sili zakona.

Prestanak delatnosti odjavom Preduzetnik može izvršiti samo sa danom koji je isti danu podnošenja prijave o prestanku rada nadležnom registracionom organu i to brisanje iz registra (odjava) ne može biti ni retroaktivna.

Shodno zakonu, preduzetnik prestaje sa obavljanjem delatnosti po sili zakona u sledećim slučajevima:
1) smrću ili gubitkom poslovne sposobnosti;
2) istekom vremena, ako je obavljanje delatnosti registrovano na određeno vreme;
3) ako mu je poslovni račun u blokadi duže od dve godine neprekidno, na osnovu inicijative za pokretanje postupka brisanja preduzetnika iz registra, koju podnosi Narodna banka Srbije ili Poreska uprava;
4) ako je pravnosnažnom presudom utvrđena ništavost registracije preduzetnika;
5) ako mu je pravnosnažnim aktom nadležnog organa izrečena mera zabrane obavljanja registrovane delatnosti, a preduzetnik u roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti akta ne registruje prekid obavljanja registrovane delatnosti za vreme za koje mu je mera izrečena, odnosno ne registruje promenu te delatnosti ili ne odjavi delatnost;
6) u slučaju oduzimanja dozvole, licence, odobrenja, saglasnosti i dr. koji su u skladu sa članom 4. stav 2. ovog zakona posebnim zakonom propisani kao uslov za registraciju, a preduzetnik u roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti akta kojim je izvršeno oduzimanje dozvole, licence, odobrenja, saglasnosti i dr. ne registruje promenu te delatnosti ili ne odjavi delatnost;
7) u slučaju prestanka dozvole, licence, odobrenja, saglasnosti i dr. koji su u skladu sa članom 4. stav 2. ovog zakona posebnim zakonom propisani kao uslov za registraciju, a preduzetnik u roku od 30 dana od dana prestanka dozvole, licence, odobrenja, saglasnosti i dr. ne registruje promenu te delatnosti, ne odjavi delatnost, odnosno ne dostavi dokaz o produženju važenja dozvole, licence, odobrenja, saglasnosti i dr.;
8) ako preduzetnik u roku od 30 dana od dana pravnosnažnosti presude iz člana 19. stav 8. ovog zakona ne registruje novu adresu sedišta;
9) u drugim slučajevima propisanim zakonom.

Ako preduzetnik u roku iz stava ne deblokira poslovni račun, odnosno ne otkloni razlog za brisanje, registrator će u daljem roku od 30 dana, po službenoj dužnosti, doneti rešenje o brisanju preduzetnika iz registra.

U slučaju smrti ili gubitka poslovne sposobnosti preduzetnika, nastavak obavljanja delatnosti može preuzeti njegov naslednik, odnosno član njegovog porodičnog domaćinstva (bračni drug, deca, usvojenici i roditelji) koji je poslovno sposobno fizičko. Za nastavak delatnosti je neophodno rešenja o nasleđivanju ili međusobni sporazum o nastavku obavljanja delatnosti, koji potpisuju svi naslednici, odnosno članovi porodičnog domaćinstva. Poslovno sposobni naslednik može nastaviti obavljanje delatnosti preduzetnika i za života preduzetnika ako to pravo vrši na osnovu ugovora o ustupanju i raspodeli imovine za života u skladu sa propisima kojima se uređuje nasleđivanje.

Preduzetnik može doneti odluku o nastavku obavljanja delatnosti u formi privrednog društva, pri čemu se shodno primenjuju odredbe zakona o osnivanju date forme društva.

Nakon gubitka svojstva preduzetnika to fizičko lice ostaje odgovorno celokupnom svojom imovinom za sve obaveze nastale u vezi sa obavljanjem delatnosti do trenutka brisanja preduzetnika iz registra.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.