Obaveza naknade materijalne štete se smatra dospelom od trenutka nastanka štete.

Obim naknade materijalne štete je pravo regulisan zakonom i to tako da oštećenik ima pravo na:
1. naknadu obične štete, tako i na naknadu izmakle koristi (visina naknade materijalne štete se određuje prema cenama u vreme donošenja sudske odluke i uzima se u obzir dobitak koji se mogao osnovano očekivati),
2. potpunu naknadu štete (sud dosuđuje naknadu u iznosu koji je potreban da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja),
3. sniženu naknadu materijalne štete (u slučaju kada odgovorno lice isplaćuje manju naknadu nego što šteta iznosi, ako ona nije prouzrokovana ni namerno ni krajnjom nepažnjom, a odgovorno lice je slabog imovnog stanja te bi ga isplata potpune naknade dovela u oskudicu),
4. podeljena odgovornost (odnosi se na naknadu materijalne štete kada oštećenik, koji je doprineo da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila, ima pravo samo na srazmerno smanjenu naknadu štete).

Zakonom o obligacionim odnosima su posebno regulisane i precizirane naknade materijalne štete:

a) u slučaju smrti i oštećenja zdravlja,

b) u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda.

Naknada materijalne štete u slučaju smrti i oštećenja zdravlja obuhvata naknadu izgubljene zarade i troškova lečenja i sahrane, kao i naknadu štete koju trpi oštećenik gubitkom izdržavanja ili pomaganja usled smrti lica koje ga je izdržavalo ili pomagalo. Na naknadu štete od odgovornog lica (počinioca štete) ima pravo lice koje je pretrpelo telesne povrede ili je došlo do narušenja njegovog zdravlja i to u visini troškova oko lečenja i drugih potrebnih troškova s tim u vezi, kao i pravo na zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vreme lečenja.

Naknada materijalne štete u slučaju povrede časti i širenja neistinitih navoda postoji u situaciji kada neko drugome povredi čast, kao i ako neko iznosi ili prenosi neistinite navode o prošlosti, o znanju, o sposobnosti drugog lica ili o čemu drugome, a zna ili bi morao znati da su neistiniti, te mu time prouzrokuje materijalnu štetu. Lice koje povredi čast i širi neistinite navode je dužno naknaditi materijalnu štetu oštećenom, osim u slučaju ako to nije davao neistinito saopštenje o drugome pri tome ne znajući da je ono neistinito.

Potraživanje naknade:
· potraživanje naknade prouzrokovane štete zastareva za 3 godine od saznanja za štetu i za lice koje je štetu učinilo (subjektivni rok) i u svakom slučaju ovo potraživanje zastareva za 5 godina od kad je šteta nastala (objektivni rok),
· potraživanje naknade štete nastale povredom ugovorne obaveze zastareva za vreme određeno za zastarelost te obaveze,
· kada je šteta prouzrokovana krivičnim delom, a za krivično gonjenje je predviđen duži rok zastarelosti, zahtev za naknadu štete prema odgovornom licu zastareva kad istekne vreme određeno za zastarelost krivičnog gonjenja,
· prekid zastarevanja krivičnog gonjenja povlači za sobom i prekid zastarevanja zahteva za naknadu štete. Isto važi i za zastoj zastarevanja.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.