Sva pitanja koja su vezana za odnose u porodici i odnose porodice i društva su regulisana Porodičnim zakonom. Porodičnim zakonom se uređuju i pitanja koja se odnose na nasilje u porodici. Porodično nasilje je dodatno uređeno Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici.

Porodičnim zakonom je zabranjeno nasilje u porodici i svako ima, u skladu sa zakonom, pravo na zaštitu od nasilja u porodici. Zakonom o sprečavanju nasilja u porodici bliže se uređuje sprečavanje nasilja u porodici i postupanje državnih organa i ustanova u sprečavanju nasilja u porodici i pružanju zaštite i podrške žrtvama nasilja u porodici.

Porodično nasilje je definisano kao ponašanje kojim jedan član porodice ugrožava telesni integritet, duševno zdravlje ili spokojstvo drugog člana porodice.

Ovakva definicija porodičnog nasilja kao porodicu obuhvata: supružnike, bivše supružnike, decu, roditelje i ostale krvne srodnike, lica u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu, lica koja vezuje hraniteljstvo, lica koja žive ili su živela u istom porodičnom domaćinstvu, vanbračne partnere, bivše vanbračne partnere, kao lica koja su međusobno bila ili su još uvek u emotivnoj ili seksualnoj vezi, odnosno koja imaju zajedničko dete ili zajedničko dete treba da bude rođeno, iako nikada nisu živela u istom porodičnom domaćinstvu.

Nasilje u porodici se najčešće vezuje za nasilje između supružnika ili supružničko zlostavljanje, ali je takođe prisutno i kao nasilje nad decom, nasilje nad muškarcima ili nasilje nad starim i nejakim licima.

U porodicama mogu biti prisutni različiti oblici nasilja – fizičko nasilje, seksualno nasilje, psihičko nasilje, ekonomsko nasilje i pasivno zlostavljanje, dok je učestalost u vidu povremenog ili hronično nasilja. Ozbiljnost porodičnog nasilja, u ma kom modalitetu i obliku ili učestalosti da je prisutno, može izazvati prolazne ili trajne povrede, gde je najviši stepen nasilja ubistvo.

Nasiljem u porodici, u smislu Porodičnog zakona, se smatra naročito:

  1. nanošenje ili pokušaj nanošenja telesne povrede;
  2. izazivanje straha pretnjom ubistva ili nanošenja telesne povrede članu porodice ili njemu bliskom licu;
  3. prisiljavanje na seksualni odnos;
  4. navođenje na seksualni odnos ili seksualni odnos sa licem koje nije navršilo 14. godinu života ili nemoćnim licem;
  5. ograničavanje slobode kretanja ili komuniciranja sa trećim licima;
  6. vređanje, kao i svako drugo drsko, bezobzirno i zlonamerno ponašanje.

Sprečavanje nasilja u porodici podrazumeva skupa svih onih mera kojima se otkriva da li preti neposredna opasnost od porodičnog nasilja, kao i skupa mera koje se primenjuju kada je neposredna opasnost otkrivena. Zakonodavac predviđa način kojim se protiv člana porodice koji vrši nasilje postupa – sud određuje jednu ili više mera zaštite od nasilja u porodici, kojom se privremeno zabranjuje ili ograničava održavanje ličnih odnosa sa drugim članom porodice.

Članovi porodice, koji su izloženi porodičnom nasilju, mogu da se obrate advokatu za porodično pravo, koji će im pružiti najbolje i najpouzdanije informacije o pravnim okvirima za zaštitu od nasilja u porodici. Advokat za porodično pravo zastupa strane u postupcima nasilja u porodici i podnosi zahteve za donošenje hitnih mera. Advokat za porodično pravo može pružiti pravnu pomoć i kod ukidanja donetih hitnih mera, ukoliko one više nisu potrebne. U okolnostima kada je prisutno porodično nasilje nad detetom od strane jednog roditelja, advokat za porodično pravo će preduzeti sve propisane mere za oduzimanje roditeljskog prava takvom roditelju, štiteći najbolji interes deteta. Nasilje u porodici može biti razlog za prekid bračne zajednice odnosno razvod braka. Advokat za porodično pravo, kao ekspertsko lice za oblast porodično pravo, pomaže kod pokretanja postupka za razvoda braka i zaštite od nasilja u porodici.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd, kao stručni tim sa dugogodišnjim iskustvom i vrhunskim profesionalnim pristupom, pruža svu neophodnu pomoć u slučaju prisutnog porodičnog nasilja, osiguravajući strankama najviši nivo pravne pomoći.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.