Zakon o radu definiše uslove i način stupanja na rad (zasnivanje radnog odnosa zaposlenog kod poslodavca), kao i uslove za prekid radnog odnosa. Prema zakonu, svaki zaposleni ima pravo na zaradu, naknadu zarade i druga primanja. Među ostalim primanjima je i otpremnina koju je poslodavac dužan da isplati zaposlenom prema zakonu, a u skladu sa opštim aktom.

Otpremnina je oblik novčanog obeštećenja zaposlenog,

koja mu se isplaćuje od strane poslodavca u slučaju prestanka ugovora o radu.

Shodno zakonskim odredbama, otpremnina zaposlenom se isplaćuje u slučaju:
1. odlaska zaposlenog u penziju (starosnu, invalidsku ili porodičnu),
2. proglašenja zaposlenog tehnološkim viškom,
3. kada zaposlenom prestaje radni odnos usled procesa ekonomskih ili organizacionih promena kod poslodavca ili racionalizacije, restrukturiranja i pripreme za privatizaciju poslodavca.

Promena vlasništva nad kapitalom ne smatra se promenom poslodavca u smislu ostvarivanja prava na otpremninu zaposlenog.

Zakonsko ograničenje, vezano za isplatu otpremnine, se odnosi na okolnost kada zaposleni ne može da ostvari pravo na otpremninu za isti period za koji mu je već isplaćena otpremnina kod istog ili drugog poslodavca.

Zakon o radu definiše visinu otpremnine i to tako da se ona utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, pri čemu ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu. Za utvrđivanje visine otpremnine računa se i vreme provedeno u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promene i promene poslodavca, kao i kod povezanih lica sa poslodavcem u skladu sa zakonom.

Isplata otpremnine prilikom odlaska u penziju:
• bez obzira na vrstu penzije i vremena koje je proveo na radu kod poslodavca i to najmanje u visini dve prosečne zarade (zakonom zagarantovan minimum),
• otpremnine zbog odlaska u penziju u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren stečajni postupak, ako je pravo na penziju ostvario pre otvaranja stečajnog postupka i to u visini dve prosečne zarade.

Visinu i isplatu otpremnine prilikom odlaska zaposlenog u penziju poslodavac može da uredi i opštim aktom, ali tako da je ona u skladu sa zakonskim minimumom prava zaposlenog. Poslodavac takođe može da isplati otpremninu u većem iznosu od one koja je zakonom predviđena prilikom odlaska zaposlenog u penziju.

Isplata otpremnine prilikom proglašenja zaposlenog tehnološkim viškom:
• je obavezna za poslodavca pre otkaza ugovora o radu zaposlenom koji je proglašen tehnološkim viškom,
• isplata otpremnine u ovom slučaju je obaveza poslodavca i pravo zaposlenog, koji je ujedno i vid pravne zaštite zaposlenog koji je proglašen za tehnološki višak (materijalna satisfakcija i finansijska podrška zaposlenom).

Visina otpremnine može biti uređena opštim aktom ili ugovorom o radu, ali ona ne može da bude niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu. Visina otpremnine se određuje samo u skladu sa periodom koji je zaposleni proveo na radu kod poslodavca kod kojeg ostvaruje pravo na otpremninu.

Ukoliko vam je potrebna advokat u slučaju da imate problem sa visinom i isplatom otpremnine možete kontaktirati Advokatsku kancelariju Slavica Janjić, Beograd.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.