Statusnom promenom se jedno društvo (prenosilac) reorganizuje na način da na drugo društvo (sticaoca) prenosi svoju imovinu i obaveze, pri čemu članovi društva prenosioca u društvu sticaocu postaju vlasnici udela (akcija).
Posmatrano iz ekonomskog ugla statusna promena bi se mogla definisati kao „restrukturiranje“, kojim se označava svaka promena u strukturi kapitala, poslovanju i vlasništvu privrednog društva, koja odudara od redovnog toka stvari.
Statusna promena izdvajanja je slična statusnoj podeli društva, jer društvo prenosilac prenosi na društvo sticaoca deo svoje imovine, kapitala i obaveza. Dolazi do osamostaljenja dela postojećeg društava, gde se osamostaljeni deo društva ne prodaje za novac ili hartije od vrednosti, već se akcije tog dela prenose proporcionalno akcionarima društva sticaoca. Nakon prenosa akcija društvo sticalac je posebno pravno lice, sa sopstvenim akcijama kojima se trguje.
Razlike između statusne promene podele i izdvajanja se ogledaju u sledećem:
• drugačije pravne i ekonomske posledice po društvo prenosioca,
• kod statusne promene podele društvo prenosilac prestaje da postoji, uz istovremeni nastanak dva ili više novih društava,
• kod statusne promene izdvajanja društvo prenosilac nastavlja poslovnu egzistenciju (u smanjenom obimu) uz istovremeni nastanak dva ili više novih društava.
Statusna promena izdvajanja može biti motivisana:
• prisilom (odluka suda),
• dobrovoljnošću.
Kod statusne promene izdvajanja koja je dobrovoljna motivi su najčešće ekonomske prirode: povećanje dobitka, informacioni efekti, transferi vrednosti i poreski efekti.
Statusnu promene izdvajanja prate i troškovi – emisija novih akcija, isplate akcionara, agencijski troškovi.
Modaliteti statusne promene izdvajanja mogu biti različiti u zavisnosti od pravnog statusa društava sticalaca u trenutku pre sprovođenja statusne promene:
1) izdvajanje uz osnivanje – društvo prenosilac prenesi deo svoje imovine i obaveza na jedno ili više novostvorenih društava,
2) izdvajanje uz pripajanje – društvo prenosilac prenesi deo svoje imovine i obaveza na jedno ili više postojećih društava,
3) mešovito izdvajanje – društvo prenosilac prenese deo svoje imovine i obaveza na jedno ili više novostvorenih društava i jedno ili više postojećih društava.
Kod postupka redovnog izdvajanja neophodno je da da budu svi elementi u zakonskoj propisanoj formi. Shodno zakonu, to podrazumeva obavezu odbora direktora (u slučaju jednodomnog upravljanja), odnosno nadzornog odbora (u slučaju dvodomnog upravljanja) da pripreme sva neophodna dokumenta.
Dokumenta koja su zakonom propisana obuhvataju:
1) nacrt plana podele u slučaju da samo jedno društvo učestvuje u statusnoj promeni),
2) nacrt ugovora o statusnoj promeni ukoliko u statusnoj promeni učestvuje dva ili više društava,
3) finansijske izveštaje, sa mišljenjem revizora, sa stanjem na dan koji prethodi danu donošenja odluke skupštine o statusnoj promeni,
4) izveštaj revizora o izvršenoj reviziji statusne promene,
5) izveštaj odbora direktora, odnosno izvršnog odbora o statusnoj promeni,
6) predlog odluke skupštine o statusnoj promeni.