Porodično pravo se deli na: bračno pravo, roditeljsko pravo i pravo starateljstva. Bračno pravo uređuje pravne okvire za sklapanje braka i postojanje bračne zajednice, kao i uslove pod kojima se brak ne može sklopiti. Posebnu važnost kod sklapanja braka ima srodstvo.

U okviru Porodičnog zakona se definišu srodstva, kao vrste odnosa među srodnicima.

Srodstvo je pravna veza, zakonom priznata veza, između dva ili više lica između kojih uvek postoje određena prava i obaveze.

Za određene srodnike je karakteristično da postoje neodložne obaveze odnosno prava, koja ne trpe neizvršavanja. U takve odnose se ubrajaju odnosi između oca i njegovog deteta iz vanbračne veze, gde otac ima obavezu izdržavanja deteta sve do trenutka dok ne dokaže da on nije otac, čime se štiti egzistencijalno pravo deteta.

Pravno gledano, srodstva mogu biti:

  • krvno srodstvo,
  • adoptivno srodstvo,
  • tazbinsko srodstvo.

Krvno srodstvo (prirodno srodstvo) je srodstvo koje se zasniva rađanjem. Kod krvnog srodstva postoji prirodna veza između lica za koje je utvrđeno, prema pravnim normama, da proističu jedno od drugog ili proističu od zajedničkog pretka. Krvno srodstvo može biti linea recta (prava linija srodstva) i linea collateralis (pobočna linija srodstva). Za pravu liniju srodstva kaže se da postoji kada niz srodnika po krvi proističu jedan od drugog. Prava linija krvnog srodstva može biti ushodna, ako se posmatra od jednog lica ka njegovim precima (sin, otac, deda) ili nishodna, ako se posmatra od rodonačelnika ka potomcima (deda, otac, sin). Pobočna linija krvnog srodstva postoji kada niz srodnik ne proističu jedan od drugoga, već od rodočelnika kao zajedničkog pretka. Pobočna linija krvnog srodstva može biti punorodna ili polurodna. Punorodna pobočna linija označava da srodnici potiču od zajedničkog para predaka (rođeni brat i sestra) i oni se nazivaju germani. Pobočno polurodno krvno srodstvo podrazumeva da srodnici imaju samo jednog zajedničkog pretka (polubraća i polusestre) i nazivaju se uterini kada je zajednički predak majska odnosno konsagvini kada je zajednički predak otac.

Srodstvo može biti zasnovano usvojenjem i tada je reč o adoptivnom srodstvu (građansko srodstvo). Adoptivno srodstvo nastaje pravnim putem – postupkom usvajanja deteta. Razlikuju se potpuno(b (adoptio plena) i nepotpuno usvojenje (adoptio minus plena). Potpuno usvojenje je takva vrsta usvojenja gde usvojeno dete stupa na mesto rođenog deteta sa svim pravima i obavezama koje ima i dete po krvnom srodstvu. Nepotpuno usvojenje stvara prava i obaveze samo između usvojenika i usvojioca. Današnji, važeći Porodični zakon poznaje samo potpuno usvojenje kako bi se osiguralo izjednačavanje prava rođene i usvojene dece i time eliminisala diskriminacija usvojene dece.

Tazbinsko srodstvo (affinitas, adfinitas) je srodstvo koje nastaje sklapanjem braka. Tazbinsko srodstvo se određuje kao pravna veza između jednog bračnog druga i srodnika drugog bračnog druga (očuh i maćeha sa svojom pastorčadi, zet i tašta, snaha i svekar). Važno je naglasiti da između bračnih drugova međusobno i njihovih srodnika međusobno ne postoji tazbinsko srodstvo.

Za sva pitanja u vezi srodstva, a posebno prava i obaveza koja postoje među srodnicima, pravnu pomoć može pružiti advokat za porodično pravo. Advokat za porodično pravo se bavi pružanjem svih neophodnih usluga kod postupka usvojenja dece, obavljajući pravne radnje sa svim institucijama prisutnim u postupku usvojenja i pribavljajući svu potrebnu dokumentaciju. Kod pitanja nasleđivanja srodnika, advokat za porodično pravo poseban akcenat stavlja na nasledne redove i njihova prava, ali i na radnje koje će isključiti diskriminaciju adoptivnih srodnika. Advokat za porodično pravo zastupa stranke povodom svih tužbi iz oblasti porodičnog prava. Advokat za porodično pravo pruža i sve druge usluge od važnosti za klijente koje zastupa.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd ima veliko iskustvo iz oblasti porodičnog prava. Za sva pitanja iz ove pravne oblasti, stručni tim kancelarije će pružiti svu neophodnu pravnu pomoć štiteći najbolje interese svojih klijenata.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.