Prema zakonu, svaki zaposleni ima pravo na zaradu, naknadu zarade i druga primanja. Ostala primanja obuhvataju i otpremninu, koju je poslodavac dužan da isplati zaposlenom prema zakonu, a u skladu sa opštim aktom.
Otpremnina je pravo zaposlenog, koje je zagarantovano Zakonom o radu, kao i odlukom Ustavnog suda Srbije. Zaposleni stiče pravo na isplatu otpremnine od strane poslodavca kada odlazi u penziju, kada je došlo do prekida radnog odnosa (otka ugovora o radu) ili kada je zaposleni proglašen tehnološkim viškom. Ukoliko dođe do prestanka radnog odnosa po nekom drugom osnovu (likvidacija poslodavca) zaposleni nema pravo na isplatu otpremnine.
Visina otpremnine se utvrđuje u skladu sa Zakonom o radu, opštim aktom kod poslodavca i ugovorom o radu.
Visina otpremnine je različita zavisno od okolnosti zbog kojih je prekinut radni odnos:
– odlazak u penziju,
– tehnološki višak ili otkaz.
Pravo na otpremninu pri odlasku u penziju je pravo zaposlenog koje je on stekao ispunjavanjem uslova za odlazak u penziju bez obzira da li je reč o (privremenoj) starosnoj, invalidskoj ili porodičnoj penziji. Visina otpremnine za odlazak u penziju se utvrđuje opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu, pri čemu otpremnina za odlazak u penziju ne može biti manja od zakonom propisanog iznosa. Otpremninu za odlazak u penziju poslodavac je dužan da zaposlenom isplati u iznosu od najmanje dve prosečne zarade u Republici Srbiji u skladu sa podacima Republičkog zavod za statistiku (RZS).
Visina otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu ili kada se zaposleni proglasi tehnološkim se utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, ali tako da ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu, niti sme biti opštim aktom ili ugovorom o radu utvrđena na duži period od perioda koji je utvrđen zakonom. Utvrđivanje visine otpremnine u ovom slučaju obuhvata i vreme koje je zaposleni proveo u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promene i promene poslodavca i kod povezanih lica sa poslodavcem. Visina otpremnine kod otkaza ugovora o radu ili kada se zaposleni proglasi tehnološkim zavisi od dva faktora:
– prosečna mesečna zarada zaposlenog isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kojem se isplaćuje otpremnina,
– navršenih godine rada u radnom odnosu.
Najniži mogući iznos otpremnine za tehnološki višak predstavlja zbir trećine zarade zaposlenog za svaku punu godinu rada kod poslodavca kod kojeg ostvaruje pravo na otpremninu, pri čemu s kao iznos zarade uzima prosečna mesečna zarada zaposlenog isplaćena u poslednja tri meseca koja prethode mesecu isplate otpremnine, ukoliko je radio u ta tri meseca (ukoliko nije radio poslednja tri meseca pre isplate otpremnine, zaradu čini osnovna zarada uvećana za minuli rad). Visina otpremnine zavisi i od navršenih godine rada u radnom odnosu. Određivanja navršenih godina rada u radnom odnosu se vrši tako da se obuhvati kalendarsko vreme provedeno u radnom odnosu, bez obzira da li je zaposleni zasnovao radni odnos sa punim ili nepunim radnim vremenom.
Kod svih pitanja i nedoumica zaposlenog oko visine otpremnine koja mu je isplaćena, pomoć može pružiti advokat za radno pravo. Advokat za radno pravo profesionalno i savesno tumači sve zakonske odredbe koje osu od važnosti za obračun otpremnine i visinu otpremnine. U slučaju da je poslodavac oštetio prava zaposlenog, advokat za radno pravo pokreće sudski postupa za zaštitu prava zaposlenog. Advokat za radno pravo zastupa klijenta tokom radnog spora i olakšava sve postupke eventualnog veštačenja visine otpremnine. Advokat za radno pravo pruža pravnu pomoć i kod pregovora sa poslodavcem u cilju ostvarivanja najboljeg interesa za radnika.
Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd istupa kao stručni tim iz oblasti radno pravo, pružajući sve informacije klijentima i zastupajući ih pred nadležnim organima u postupcima radnih sporova.