Privredno društvo je pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti. Društvo ima pretežnu delatnost, koja se registruje u skladu sa zakonom o registraciji, a može obavljati i sve druge delatnosti koje nisu zakonom zabranjene nezavisno od toga da li su određene osnivačkim aktom, odnosno statutom.
Pravne forme privrednog društva su:
1) ortačko društvo;
2) komanditno društvo;
3) društvo s ograničenom odgovornošću;
4) akcionarsko društvo.
Članovi privrednog društva su lica koja ga osnivaju ili mu naknadno pristupe:
1) u ortačkom društvu – ortaci;
2) u komanditnom društvu – komplementari i komanditori;
3) u društvu s ograničenom odgovornošću – članovi društva s ograničenom odgovornošću;
4) u akcionarskom društvu – akcionari.
Tokom poslovanja privrednih društava može doći do njihovih statusnih promena. Statusne promene su regulisane Zakonom o privrednim društvima.
Statusna promena privrednog društva je postupak kojim se društvo prenosilac reorganizuje tako da društvo sticalac dobija njegovu imovinu, dok članovi u tom društvu stiču udele u vidu akcija. U statusnoj promeni mogu učestvovati jedno ili više društava iste ili različite pravne forme. Statusne promene ne mogu biti u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti konkurencije.
Da bi došlo do statusne promene privrednog društva neophodno je da se ispune sledeći uslovi:
• prenos imovine i obaveza sa jednog društva na drugo,
• srazmerna zamena akcija i udela u privrednim društvima.
Vrste statusnih promena:
1. statusna promena pripajanja,
2. statusna promena spajanja,
3. statusna promena podela,
4. statusna promena izdvajanja.
Statusna promena – pripajanje
Jedno ili više privrednih društava može se pripojiti trećem društvu tako što na njega prenose svoju celokupnu imovinu i obaveze. Društvo koje se pripaja na taj način prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije. Statusna promena pripajanja se uglavnom sprovodi kako bi se povećala efikasnost u upravljanju poslovanjem, smanjili troškovi i povećala ekonomičnost.
Statusna promena – spajanje
Dva ili više privrednih društava se mogu spojiti osnivanjem novog društva. Na novo društvo se prenose celokupne imovine i obaveza, čime društva koja se spajaju prestaju da postoje bez sprovođenja postupka likvidacije. Vrste spajanja privrednih društava mogu biti:
• horizontalno spajanje – spajanje društava koja posluju u istoj delatnosti, radi povećanja poslovnog potencijala,
• vertikalno spajanje – spajanje društava koja su povezana dužničko-poverilačkim odnosima, a ne bave se istom delatnošću, radi konsolidovanja i prebijanja,
• diverzifikaciono spajanje – spajanje društava u potpuno nepovezanim delatnostima, radi proširenja poslovnog portfolija.
Statusna promena – podela
Privredno društvo može izvršiti statusnu promenu podele tako što će istovremeno preneti celokupnu imovinu i obaveze na:
• dva ili više novoosnovanih društava (podela uz osnivanje),
• dva ili više postojećih društava (podela uz pripajanje),
• jedno ili više novoosnovanih društava i jedno ili više postojećih društava (mešovita podela).
Društvo prenosilac po sprovedenoj statusnoj promeni prestaje da postoji bez sprovođenja postupka likvidacije.
Statusna promena – izdvajanje
Privredno društvo može izvršiti statusnu promenu tako što će preneti deo svoje imovine i obaveza na:
• jedno ili više novoosnovanih društava (izdvajanje uz osnivanje),
• jedno ili više postojećih društava (izdvajanje uz pripajanje),
• jedno ili više novoosnovanih društava i jedno ili više postojećih društava (mešovito izdvajanje).
Društvo prenosilac po sprovedenoj statusnoj promeni nastavlja da postoji.