Radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu. Ugovor o radu je punovažan samo ukoliko je sklopljen u skladu sa Zakonom o radu. Zaposleni ima pravo da, poslodavca koji ne poštuje prava zaposlenih definisana zakonom, prijavi inspekciji rada, koja će postupiti u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru.

Radno angažovana lica, pored ugovora o radu, mogu zaključiti i druge ugovore pod ograničenim uslovima.

Moguće vrste radnog angažovanja obuhvataju angažovanje (zapošljavanje radnika) uz zasnivanje radnog odnosa i angažovanje lica van radnog odnosa.

Posmatrajući vremenski period radnog angažovanja, razlikuje se radni odnos na određeno vreme i radni odnos na neodređeno vreme.

Za rad van radnog odnosa mogu se sklopiti ugovori:

  • ugovor o privremeno-povremenim poslovima,
  • ugovor o delu,
  • ugovor o dopunskom radu,
  • ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju.

Ugovor o privremeno-povremenim poslovima je ugovor koji se sklapa samo za poslove privremenog i povremenog karaktera, nisu sistematizovani pravilnikom poslodavca i ne traju duže od 120 radnih dana u kalendarskoj godini. Ugovorom o privremeno-povremenim poslovima mogu biti angažovani nezaposleni, starosni penzioneri i zaposleni sa nepunim radnim vremenom, kao i članovi omladinske i studentske zadruge do 30 godina života.

Ugovor o delu je ugovor koji se sklapa za obavljanje onih poslova koji nisu iz delatnosti poslodavca, obuhvatajući ne samo pretežnu delatnost poslodavca (koja je registrovana u APR-u), već i sve druge delatnosti koje on obavlja. Najčešći poslovi za koje se lica angažuju ugovorom o delu su: popravke, izrada određenih stvari, izvođenje radova, izvršenje fizičkog ili intelektualnog posla, umetniče ili druge samostalne izvođačke delatnost iz oblasti kulture.

Ugovor o dopunskom radu podrazumeva angažovanje zaposlenog sa punim radnim vremenom i to najduže do 1/3 punog radnog vremena. Kod ugovora o dopunskom radu je karakteristično to da je lice koje se na ovaj način radno angažuje već u radnom odnosu u drugoj firmi (kod drugog poslodavca).

Ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju se zaključuje zbog obavljanja pripravničkog staža, polaganja stručnog ispita, ukoliko je pravilnikom kod poslodavca predviđeno kao poseban uslov za samostalan rad u struci, za usavršavanje i sticanje posebnih znanja i sposobnosti za rad u struci, radi obavljanja specijalizacije. Osnovno obeležje ugovora o stručnom osposobljavanju i usavršavanju je da poslodavac nije u obavezi da angažovanom licu isplaćuje novčanu naknadu za rad.

Poslodavac ima zakonsku mogućnost da angažuje lica:

  • preko agencija za zapošljavanje (ova oblast radnog angažovanja je uređena Zakon o agencijskom zapošljavanju, pri čemu se pomenuti zakon odnosi na sve ustupljene zaposlene, bez obzira na vrstu radnog odnosa i radno vreme na koje su angažovani),
  • za obavljanje isključivo sezonskih poslova u poljoprivredi (uređeno Zakonom o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima u određenim delatnostima),
  • za volontiranje kao organizovano i dobrovoljno pružanje usluga za opšte dobro i dobro drugih lica, bez ikakve naknade ili druge imovinske koristi, koje može biti kratkoročno ili dugoročno (regulisano je Zakonom o volontiranju).

Osnovno obeležje zasnivanja radnog odnosa je obaveza strogog poštovanja sadržine i forme ugovora kojim se radni odnos zasniva odnosno lica bivaju radno angažovana, te je potrebno u tu svrhu angažovati stručno pravno lice – advokat za radno pravo. Advokat za radno pravo informiše zaposlene o pravima koja imaju iz radnog odnosa, a poslodavcima omogućava da se svaki radni odnos zasnuje u skladu sa zakonskim regulativama. Advokat za radno pravo sačinjava sve ugovore o radu iz radnog odnosa, kao i ugovore o radnog angažovanju van radnog odnosa. U slučaju kršenja prava iz radnog odnosa, advokat za radno pravo vodi sudski postupak za zaštitu prava ili postupak posredovanja u cilju mirnog rešavanja radnog spora. Advokat za radno pravo zastupa fizička i pravna lica (zaposlenog i/ili poslodavca) tokom radnih sporova povodom kršenja prava iz radnog odnosa.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pruža pravne usluge iz oblasti radnog odnosa, koje obuhvataju konsultacije, sačinjavanje ugovora iz radnog odnosa, pravilnika i svih drugih dokumenata kod poslodavca, podnošenje tužbi i zastupanje stranaka pred sudom povodom radnih sporova.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.