Testament (zaveštanje) jednostrana izjava volje, kojom zaveštalac raspolaže svojom imovinom i određuje naslednike nakon svoje smrti, a koji proizvodi građanskopravne posledice.

Kako je testament strogo formalni pravni posao,

njegova forma i sadržina moraju biti u skladu sa zakonom,

kako bi uopšte proizveo pravno dejstvo.

Sastavljanje pravosnažnog testamenta (zaveštanja) podrazumeva sledeće:

1. Izjava volje ostavioca mora biti: slobodna, ozbiljna, sa jasnom namerom da se sačini zaveštanje (animus testandi), bez ikakve prinude od strane trećih lica ili prevare. Ostavilac, u skladu sa Zakonom o nasleđivanju, mora da ispuni i jedan vrlo bitan uslov – da je sposoban za rasuđivanje u trenutku sačinjavanja testamenta, odnosno mora biti sposoban da sačini punovažan testament ili da ga opozove.

2. Testament može sačiniti jedino zaveštalac i zabranjeno je njegovo zastupanje, kao što nije zakonom dozvoljeno ni da se u testamentu odredi, pa ni po nalogu (želji) ostavioca, lice koje će doneti odluku o tome kome će pripasti zaostavština.

3. Zaveštalac mora imati zaveštajnu sposobnost u trenutku sačinjavanja testamenta, ne sme biti mana zaveštaočeve volje, a pri sačinjavanju zaveštanja (testamenta) moraju biti strogo poštovani oblik i uslovi određeni zakonom.

4. Ako je zaveštalac sačinio testament, pa tek potom izgubio sposobnost za rasuđivanje, to neće imati uticaja na punovažnost testamenta i on će proizvoditi sva pravna dejstva kao i da je ostavilac bio sposoban za rasuđivanje u trenutku sastavljanja zaveštanja.

5. Nedostatak volje ostavioca u trenutku sačinjavanja testamenta čini zaveštanje bez pravnog dejstva. Ukoliko postoji nedovršeni proces formiranja volje, on neće proizvoditi pravno dejstvo u smislu testamenta.

6. Zaštita volja ostavioca od zloupotreba, kao i to da je neophodno da se jasno vidi namera ostavioca da raspolaže svojom imovinom kako je u testamentu odredio, uz uslov da se nakon smrti ostavioca može lako utvrditi kakvu volju je ostavilac izjavio, su osnovni ciljevi koji nameću strogo propisanu pravnu formu testamenta, a koja može, tek kada se ispuni, da proizvede pravne posledice.

7. Pored prenosa prava i imovine, testamentom se zaveštajni naslednici određuju i kao dužnici nužnim naslednicima i to srazmerno svojim naslednim delovima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.