Skip to main content

U životu i advokatskoj praksi advokat, advokat za imovinsko – pravne odnose ili advokat za nekretnine se često sreće sa službenostima. Sve službenosti se dele na stvarne i lične.

Stvarna službenost ima za svrhu da olakša upotrebu jedne nekretnine, a ne da oteža korišćenje druge, te se ona vrši tako da se najmanje opterećuje nekretnina kojom se neko služi (poslužno dobro).

Karakteristično za stvarnu službenost je to da kada se ona uspostavi ne prestaje ni kada se vlasnici bilo koje od nekretnina promene, već prelazi na nove vlasnike – uspostavljena stvarna službenost jedne nekretnine u odnosu na drugu se nastavlja.

Prestanak stvarne službenosti može biti usled:

1. pravnog posla,

2. nevršenja stvarne službenosti u određenom roku,

3. na osnovu odluke suda.

Prestanak stvarne službenosti usled pravnog posla

Stvarna službenost može nastati ugovorom između vlasnika povlasnog i poslužnog dobra koji može da sačini advokat za imovinsko – pravne odnose ili advokat za nekretnine. Po isteku takvog ugovora prestaje i stvarna službenost. Stvarna službenost može prestati i odricanjem od strane vlasnika povlasnog dobra koji može da sačini advokat za imovinsko – pravne odnose ili advokat za nekretnine. Kada na ovaj način prestane stvarna službenost, ona se mora brisati iz javnih knjiga – katastra nepokretnosti. Ukoliko postoje više vlasnika jedne nepokretnosti koja je bila predmet ugovora o vršenju stvarne službenosti, kao i kod sklapanja takvog ugovora, za prestanak službenosti je takođe potrebna saglasnost svih suvlasnika povlasnog dobra što opet može sačiniti advokat za nekretnine.

Zakonske stvarne službenosti mogu prestati samo ukoliko se ugovorom ustanovi neka stvarna službenost koja će na adekvatan način zameniti postojeću stvarnu službenost.

Prestanak stvarne službenosti usled nevršenja stvarne službenosti u određenom roku

Prestanak stvarne službenosti usled njenog nevršenja u određenom roku se definiše kao poseban vid prestanka vrste službenosti. Ukidanje stvarne službenosti koju titular ne koristi ili za koju nije zainteresovan, advokat za imovinsko – pravne odnose ili advokat za nekretnine tužbom traži da se ukloni kao teret sa poslužnog dobra, jer bi se nadalje smatralo neopravdano da vlasnik poslužnog dobra trpi ograničenje svog prava svojine, kada vlasnik povlasnog dobra nije zainteresovan da to pravo vrši jer mu nije neophodno.

Kada se kaže da je stvarna službenost prestala nakon određenog roka nevršenja ovog prava, govori se o roku od 10 godina. Zakon predviđa i poseban slučaj prestanka stvarne službenosti usled nevršenja prava vlasnik povlasnog dobra u roku od 3 uzastopne godine (ovde je takođe prisutna i činjenica da se vlasnik poslužnog dobra inače protivi postojanju tj. vršenju stvarne službenosti).

Prestanak stvarne službenosti usled odluke suda

Stvarne službenosti mogu prestati da postoje presudom suda. Ovaj vid prestanka stvarne službenosti se javlja kada vlasnik poslužnog dobra tužbom preko advokata za imovinsko – pravne odnose ili advokata za nekretnine, zahteva ukidanje stvarne službenosti u slučaju da je ona izgubila svaku korisnost za povlasno dobro.