Po okončanju parničnog postupka moguće je uložiti vanredni pravni lek protiv presude. Na osnovu podnetog pravnog leka sud, u postupku, vrši preispitivanje dopuštenosti i osnovanosti vanrednog pravnog leka i ukoliko je on dozvoljen pokreće se postupak za donošenje nove odluke o predmetu parnice.

Vanredni pravni lek je i revizija.

Prema Zakonu o parničnom postupku, revizija se podnosi sudu koji je doneo prvostepenu presudu, pri čemu ona ne zadržava izvršenje pravnosnažne presude protiv koje je izjavljena. Revizija protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu, može biti izjavljena od strane stranaka u roku od 30 dana od dana dostavljanja presude isključivo preko punomoćnika advokata.

Revizija je vrsta vanrednog leka, koja može biti:
– žalba sa alternativnim predlogom za revizijsko odlučivanje (direktna revizija),
– revizija protiv presude,
– revizija protiv rešenja,
– vanredna revizija.

Dozvoljenost revizije:
1) ako je posebnim zakonom propisano;
2) ukoliko je drugostepeni sud preinačio presudu i odlučio o zahtevima stranaka;
3) u slučaju da je drugostepeni sud usvojio žalbu, ukinuo presudu i odlučio o zahtevima stranaka,
4) protiv rešenja drugostepenog suda kojim se izjavljena žalba odbacuje, odnosno kojim se potvrđuje rešenje prvostepenog suda o odbacivanju žalbe izjavljene protiv prvostepene presude, u delu kojim je odlučeno o glavnoj stvari,
5) protiv rešenja drugostepenog suda kojim se potvrđuje rešenje prvostepenog suda o odbacivanju revizije izjavljene protiv pravnosnažne presude u sporovima u kojima bi revizija bila dozvoljena,
6) protiv rešenja drugostepenog suda kojim se odbacuje predlog za ponavljanje postupka i rešenja drugostepenog suda kojim se potvrđuje rešenje prvostepenog suda o odbacivanju predloga za ponavljanje postupka,
7) protiv rešenja drugostepenog suda kojim je postupak pravnosnažno okončan osim u sporovima u kojima ne bi bila dozvoljena revizija protiv pravnosnažne presude.

Ukoliko izjavljena revizija stranaka ispunjava zakonske uslove za dozvoljenost i prvostepeni sud ustanovi da je revizija blagovremena, potpuna i dozvoljena, primerak revizije dostavlja protivnoj stranci u roku od osam dana od dana prijema revizije. Protivna stranka ima rok od 30 dana da podnese sudu odgovor na reviziju, a po prijemu odgovora ili po proteku roka za odgovor, prvostepeni sud dostavlja reviziju i odgovor na reviziju sa spisima predmeta Vrhovnom kasacionom sudu preko drugostepenog suda, u roku od 15 dana.

Zakonom je zabranjena revizija, kao vanredni pravni lek, u imovinskopravnim sporovima ako je vrednost predmeta spora pobijenog dela tolika da ne prelazi dinarsku protivvrednost od 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Revizija takođe nije dozvoljena u sledećim okolnostima:
1) ako je reviziju izjavilo lice koje nije ovlašćeno na podnošenje revizije;
2) ako revizija nije izjavljena preko punomoćnika advokata, izuzev kada je stranka advokat;
3) ako je reviziju izjavilo lice koje je povuklo reviziju;
4) ako lice koje je izjavilo reviziju nema pravni interes za podnošenje revizije;
5) ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje po zakonu ne može da se podnese.

Nedozvoljena revizija se odbacuje rešenjem prvostepenog suda, bez održavanja ročišta.

O reviziji odlučuje Vrhovni kasacioni sud bez rasprave. Povodom izjavljene revizije stranaka, Vrhovni kasacioni sud:
– odbacuje neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu reviziju ako to, u granicama svojih ovlašćenja nije učinio prvostepeni sud,
– presudom odbija onu reviziju, kao neosnovanu, za koju utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je izjavljena, kao ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti,
– rešenjem ukida u celini ili delimično presudu drugostepenog i prvostepenog suda ili samo presudu drugostepenog suda i predmet vraća na ponovno suđenje prvostepenom ili drugostepenom sudu, odnosno drugom nadležnom sudu ukoliko postoji bitna povreda odredaba parničnog postupka zbog kojeg je revizija i izjavljena,
– presudom usvaja reviziju i vrši preinačenje pobijane presude ukoliko utvrdi da je materijalno pravo pogrešno primenjeno,
– ukine drugostepenu presudu u delu u kome je prekoračen tužbeni zahtev, ukoliko utvrdi da je drugostepenom presudom prekoračen tužbeni zahtev time što je dosuđeno više od onoga što je traženo.

Odluka Vrhovnog kasacionog suda povodom izjavljene revizije se dostavlja prvostepenom sudu preko drugostepenog suda.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.