Zakon uređuje pravni položaj privrednih društava i drugih oblika organizovanja, a naročito osnivanje privrednih društava, upravljanje, statusne promene, promene pravne forme, prestanak i druga pitanja od značaja za položaj privrednih subjekata, kao i pravni položaj preduzetnika. Ključni zakon, koji reguliše sva pravna pitanja vezana za osnivanje firmi, je Zakon o privrednim društvima. U zavisnosti od pravne forme, osnivanje firmi može biti različito po stepenu složenosti radnji i obima neophodne dokumentacije. Osnivanje firmi može biti i posebno uređeno, ukoliko je reč o specifičnim delatnostima, koje to zahtevaju.

Osnivanje firmi u početnoj fazi podrazumeva izbor forme osnivanja privrednog subjekta, kao i delatnosti kojom će se privredno društvo (preduzetnik) baviti. Osnivanje firmi, u skladu sa zakonom, podrazumeva da se definišu i elementi kao što su: sedište, poslovno ime, korišćenje pečata, zastupnici, ostala ovlašćena lica, prokura, imovinu, neto imovinu i osnovni kapital, prenos udela, procenu vrednosti nenovčanog uloga, registraciju i poslovanje ogranka, predstavništva, odgovornost društva i članova društva za poslovanje privrednog subjekta, pojam i poslovanje povezanih lica, kao i druga pitanja.

Prilikom upisa u Registar privrednih subjekata, kako bi društvo steklo svojstvo pravnog lica, neophodno je jasno definisati uloge osnivača i direktora u okviru pravnog lica.

Između osnivača i direktora postoje bitne razlike, koje se ogledaju u sledećem:

  • uloga i odgovornost,
  • vlasništvo,
  • prisutnost, izbor i odgovornost.

Osnivač firme je lice koje je razvilo ideju, uložilo sredstva, osnovalo kompaniju i formalno je pokrenulo. Za razliku od njega, direktor je stručno i kompetentno lice, koje upravlja aktivnostima privrednog subjekta, donosi odluke i vodi kompaniju tako da ona ostvari zadate ciljeve.

Osnivanje firmi zahteva određena finansijska sredstva ili imovinu u drugom obliku. Osoba koja poseduje deo ili čitavu kompaniju je osnivač, dok je direktor osoba koja ne mora nužno biti osnivač, veće može biti zaposleno lice sa određenim ovlašćenjima.

Prisutnost osnivača i direktora firme je još jedna razlika, kojom se od direktora zahteva stalna prisutnost dok vrši upravljačku funkciju, dok osnivač može biti prisutan povremeno ili potpuno isključen iz operativnih poslova.

Direktor pravnog lica se postavlja (imenuje) od strane osnivača, odbora, akcionara, dok je osnivač lice koje pokreće kompaniju. Odgovornost osnivača i direktora se razlikuju zavisno od oblika organizovanja. Osnivač odgovara za obaveze društva do visine upisanog (uplaćenog) kapitala, dok direktor odgovara u skladu sa odredbama osnivačkog akta, što najčešće obuhvata: zastupanje društva, organizaciju poslovanja, finansijsku odgovornost i prema zakonu.

Između osnivača i direktora postoje i određene sličnosti. I osnivač i direktor utiču na razvoj privrednog društva, kreirajući vizije i ciljeve od značaja za poslovanje društva. Osnivač društva može biti i direktor društva, što je najčešće slučaj u početku poslovanja. Osnivač i direktor imaju zakonske obaveze, koje se pravno sankcionišu u slučaju kršenja zakonskih odredbi ili poslovnih pravila.

Kako bi osnivanje firmi, registracija i poslovanje privrednih društava i preduzetnika bilo profesionalno urađeno, uz poštovanje svih zakonskih normi, poželjno je angažovati advokata za privredno pravo sa užom specijalizacijom iz oblasti poreskog prava. Za osnivanje firmi, u svim fazama, kao i kod daljeg poslovanja privrednog subjekta ili preduzetnika, je neophodno da se ispoštuju sve zakonske norme, te je neophodna stalna konsultacija sa advokatom za privredno prav, kako bi se osnivanje i poslovanje firmi uskladilo sa zakonskim izmenama.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.