Ustav (constitutio) je najvažniji pravno-politički dokument neke države. Ustav sadrži načelne propise o društvenom, ekonomskom i političkom uređenju jedne države, propisuje prava i dužnosti građana, određuje najviše organe vlasti, njihove međusobne odnose, ako i odnose prema nižim organima vlasti i građanima. Ustavna prava u Republici Srbiji su uređena ustavom Republike Srbije, donetim 2006. godine.

Ustavom je definisano da je pravni poredak jedinstven, a uređenje vlasti je takvo da se ona deli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Odnos ove tri grane vlasti zasniva se na međusobnom proveravanju i ravnoteži, pri čemu je sudska vlast nezavisna.

U drugom delu Ustava se posebno uređuju pitanja ljudskih i manjinskih prava i slobode. Navedena pitanja su pravno rešena i usklađena sa međunarodnim standardima i garantuju osnovne slobode i prava svim građanima.

Ustavom se definišu prava i to tako da se kaže u Članu 21: „Pred Ustavom i zakonom svi su jednaki. Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez diskriminacije.“

Ključna ustavna prava:
• dostojanstvo i slobodan razvoj ličnosti (ljudsko dostojanstvo je neprikosnoveno, svi su dužni da ga poštuju i štite, svako ima pravo na slobodan razvoj ličnosti),
• pravo na život (ljudski život je neprikosnoven, nema smrtne kazne i zabranjeno je kloniranje ljudskih bića),
• nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta (fizički i psihički integritet je nepovrediv, te niko ne može biti izložen mučenju i ponižavajućem postupanju),
• pravo na slobodu i sigurnost (lična sloboda i bezbednost je pravo svakog čoveka, lišenje slobode dopušteno je samo iz razloga i u postupku koji su predviđeni zakonom uz navođenje razloga, a kaznu lišenja slobode može izreći samo sud),
• pravo na pravično suđenje (svako ima pravo da nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljen sud, pravično i u razumnom roku, javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega),
• zaštita podataka o ličnosti (zajemčena je zaštita podataka o ličnosti, a prikupljanje, držanje, obrada i korišćenje podataka o ličnosti uređuju se zakonom, te kažnjiva svaka upotreba podataka o ličnosti izvan svrhe za koju su prikupljeni, u skladu sa zakonom),
• sloboda mišljenja, savesti i veroispovesti (svakom je zagarantovana sloboda misli, savesti, uverenja i veroispovesti, kao i pravo da se ostane pri svom uverenju ili veroispovesti ili da se oni promene prema sopstvenom izboru),
• sloboda izražavanja (garantuje se sloboda mišljenja i izražavanja, kao i sloboda da se govorom, pisanjem, slikom ili na drugi način traže, primaju i šire obaveštenja i ideje),
• sloboda medija (svako je slobodan da bez odobrenja, na način predviđen zakonom, osniva novine i druga sredstva javnog obaveštavanja i u Republici Srbiji nema cenzure),
• izborno pravo (svaki punoletan, poslovno sposoban državljanin Republike Srbije ima pravo da bira i da bude biran, pri čemu je izborno pravo opšte i jednako i uživa pravnu zaštitu, a izbori su slobodni i neposredni, glasanje je tajno i lično),
• sloboda okupljanja i udruživanja (mirno okupljanje građana je slobodno, a zborovi i demonstracije su dozvoljene uz prijavu državnom organu; zagarantovana je sloboda političkog, sindikalnog i svakog drugog udruživanja i pravo da se ostane izvan svakog udruženja, dok su tajna udruživanja i paravojna udruženja zabranjena),
• pravo na štrajk (svi zaposleni imaju pravo na štrajk, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, a to pravo može biti ograničeno samo zakonom, shodno prirodi ili vrsti delatnosti),
• prava deteta (deca uživaju ljudska prava primereno svom uzrastu i duševnoj zrelosti, ona su zaštićena od psihičkog, fizičkog, ekonomskog i svakog drugog iskorišćavanja ili zloupotrebljavanja),
• autonomija univerziteta (garantuje se autonomija univerziteta, visokoškolskih i naučnih ustanova, te oni samostalno odlučuju o svome uređenju i radu, u skladu sa zakonom),
• zabrana izazivanja rasne, nacionalne i verske mržnje (zabranjeno je i kažnjivo svako izazivanje i podsticanje rasne, nacionalne, verske ili druge neravnopravnosti, mržnje i netrpeljivosti),
• pravo na privatnost (zabranjeno je neovlašćeno narušavanje privatnosti, uključujući kontrolu lične komunikacije i podataka),
• pravo na zdravu životnu sredinu (zagarantovano je pravo života u zdravoj sredini, kao i informisanje o stanju životne sredine),
• ravnopravnost (zabranjen je svaki vid diskriminacije po osnovu rase, pola, etničke pripadnosti, religije, političkog uverenja, invaliditeta ili bilo kog drugog ličnog svojstva),
• prava manjina (sve nacionalne manjine imaju pravo na očuvanje kulture, jezika, tradicije i veroispovesti, kao i na proporcionalnu zastupljenost u državnim institucijama),
• pravo na imovinu (garantuje se pravo na privatnu imovinu, uz mogućnost eksproprijacije samo u javnom interesu uz pravičnu naknadu),
• pravo na slobodan pristup informacijama od javnog značaja (svakom je zagarantovano pravo na pristup informacijama od javnog značaja odnosno građani imaju pravo da znaju informacije koje poseduju javni organi).

Među nadležnostima Republike Srbije je i ono koje podrazumeva (Član 97.) ostvarivanje i zaštitu sloboda i prava građana; ustavnost i zakonitost; postupak pred sudovima i drugim državnim organima; odgovornost i sankcije za povredu sloboda i prava građana utvrđenih Ustavom i za povredu zakona, drugih propisa i opštih akata; amnestije i pomilovanja za krivična dela.

Ukoliko su narušena Ustavom zagarantovana prava, građani mogu tražiti zaštitu svojih prava na sledeći način:
• žalba ombudsmanu (Zaštitniku građana),
• korišćenje pravnih lekova u domaćim sudovima,
• obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Kod bilo kog vida uskraćivanja prava, koja pripadaju fizičkim i/ili pravnim licima, poželjno je konsultovati se sa advokatom u cilju najbolje moguće pravne zaštite i obezbeđenja da se narušena prava ponovo ostvare, uz zakonske kazne onima koji ih uskraćuju i onemogućavaju.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.