Privredni subjekti, tokom poslovanja se često oglašavaju koristiće različite medije i platforme u cilju unapređenja prodaje.

Oglašavanje je u domaćem zakonodavstvu regulisano Zakonom o oglašavanju. Zakon o oglašavanju uređuje sadržinu oglasne poruke, opšta pravila oglašavanja, posebna pravila i ograničenja, direktno oglašavanje, sponzorstvo, pravnu zaštitu i nadzor.

Lice koje se oglašava, a koje ima svojstvo trgovca u skladu sa propisima koji uređuju trgovinu ili radi u ime i za račun trgovca, odnosno koje obavlja profesionalnu ili poslovnu delatnost prodaje robe i usluga, nepokretnosti, kao i prenos prava i obaveza, u skladu sa posebnim propisima je oglašivač.

Prema zakonu, oglašavanje je definisano kao predstavljanje u bilo kom obliku u vezi sa poslovanjem odnosno profesionalnom ili poslovnom delatnošću, radi podsticanja prodaje robe i usluga, prodaje nepokretnosti, kao i prenosa prava i obaveza.

Opšta pravila oglašavanja, prema Zakonu o oglašavanju, podrazumevaju:
– slobodu oglašavanja (niko ga ne sme sprečiti, a obavlja u skladu sa zakonom, drugim propisima, dobrim poslovnim običajima, profesionalnom etikom i drugim vidovima samoregulative),
– poslovna pravila (skup pravila kojima se definišu postupci u komercijalnoj komunikaciji koja obuhvata oglašavanje u vezi sa jednim ili više poslovnih postupaka ili poslovnih grana, odnosno pravila struke, a koja su utvrđena u skladu sa odredbama ovog zakona i posebnim propisima),
– odgovornost prenosioca oglasne poruke,
– koregulacija (posebna poslovna pravila u vezi sa neprikladnim oglašavanjem),
– društvena odgovornost (zasnovano na principu korišćenja dozvoljenih sredstava za postizanje cilja i drugim principima društvene odgovornosti),
– oglasna poruka mora biti jasno označena oznakom prepoznatljivosti,
– određene zabrane (zabrana oglašavanja određenih lica, zabrana podsticanja diskriminacije, zabrana podsticanja ugrožavanja zdravlja i bezbednosti, obmanjujuće i prikriveno oglašavanje, kao i uporedno oglašavanje),
– oglasna deklaracija (isprava koja sadrži podatke koji identifikuju oglašivača i prenosioca oglasne poruke, sadržaj oglasne poruke, i predviđeni period i način oglašavanja, koju oglašivač dostavlja prenosiocu oglasne poruke).

Kod oglašavanja je zakonom predviđena i pravna zaštita,

koja podrazumeva sudsku zaštitu za obmanjujuće i uporedno oglašavanje.

Sudska zaštita za obmanjujuće i uporedno oglašavanje podrazumeva da lice čije je pravo ili interes ugrožen ili povređen obmanjujućim ili nedozvoljenim uporednim oglašavanjem može podneti tužbu nadležnom sudu kojom zahteva da sud naloži prekid obmanjujućeg, odnosno nedozvoljenog uporednog oglašavanja, kao i ispravku oglasne poruke. Tokom sudskog postupka, sud neće uzimati u obzir da li je spornim oglašavanjem nekome pričinjena šteta, odnosno da li bi mogla biti pričinjena šteta, kao i da li je oglašivač odgovoran za to što je oglašavanje obmanjujuće, odnosno da li je odgovoran za to što je uporedno oglašavanje nedozvoljeno, već se presudom suda nalaže tuženom da prekine sa obmanjujućim, odnosno nedozvoljenim uporednim oglašavanjem ili rešenjem zabranjuje tuženom vršenje još neizvršenog obmanjujućeg, odnosno nedozvoljenog uporednog oglašavanja. Po nalogu suda, tuženi mora o svom trošku da objavi presudu u celosti ili delimično, odnosno da objavi ispravku oglasne poruke, određujući pritom način na koji će se presuda, odnosno ispravka objaviti.

Sudska zaštita podrazumeva i primenu:
– privremene mere,
– zahteve drugih lica na pokretanje postupka za zaštitu prava oglašavanja.

Privremena mera se izriče od strane suda tokom tužbenog postupka ukoliko lice čije bi pravo ili interes mogao biti povređen obmanjujućim ili nedozvoljenim uporednim oglašavanjem, pri čemu je neophodno da predlagač učiniti verovatnim da postoji opasnost nastupanja povrede nedozvoljenim oglašavanjem.

Pored lica, čije je pravo ili interes ugrožen ili povređen obmanjujućim ili nedozvoljenim uporednim oglašavanjem, zahtev odnosno pravo na pokretanje postupka za zaštitu prava može biti podnet i od strane drugih lica, kao što su udruženja za zaštitu potrošača, udruženja čiji se ciljevi odnose na zaštitu i unapređenje određene struke ili profesije, kao i komore.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.