Uzbunjivač je fizičko lice, koje prijavljuju nezakonite, neetičke ili štetne radnje u okviru organizacija. Prema domaćem zakonodavstvu, svaki uzbunjivač ma zakonsku zaštitu, koja je regulisana Zakonom o zaštiti uzbunjivača, ali i međunarodnim aktima i pravilnicima. Zakon o zaštiti uzbunjivača štiti osobe koje prijavljuju korupciju, zloupotrebu ovlašćenja, kršenje zakona ili druge nepravilnosti u javnom ili privatnom sektoru.

Zakon garantuje zaštitu uzbunjivačima i to tako da je:
– zabranjeno je sprečavanje uzbunjivanja,
– odredba opšteg akta ili pojedinačnog akta organizacije ili firme, kojom se sprečava uzbunjivanje, je ništava,
– zabranjeno preduzimanje štetne radnje,
– povezano lice sa uzbunjivačem uživa podjednaku pravnu zaštitu kao i sam uzbunjivač.

Suštinska zaštita uzbunjivača podrazumeva zaštitu od otkaza, degradacije, mobinga ili bilo kakve druge osvete zbog prijavljivanja nepravilnosti odnosno zbog uzbunjivanja.

Poslodavci su u obavezi da uspostave interni mehanizam za uzbunjivanje, a državni organi su dužni da reaguju na prijave uzbunjivača. Status uzbunjivača u smislu radnog mesta ili ma kog drugog prava u organizaciji ne sme biti ugrožen postupkom uzbunjivanja. Ukoliko se zakonske odredbe o zaštiti uzbunjivača ne poštuju, predviđene su kazne za kršenje zakona.

Pravo na zaštitu kao uzbunjivač, ima lice koje učini verovatnim da je prema njemu preduzeta neka štetna radnja, u slučaju da je lice koje je preduzelo štetnu radnju, pogrešno smatralo da je to lice uzbunjivač, odnosno njegovo povezano lice (supružnik, rođak). Takođe i lice koje traži podatke u vezi sa informacijom, ima pravo na zaštitu kao uzbunjivač.

Prema zakonu uzbunjivač ima prava na:
– zaštitu od odmazde,
– sudsku zaštitu i hitno sudsko odlučivanje,
– naknadu štete ako trpi posledice zbog prijave,
– poverljivost identiteta.

Razlikuje se nekoliko načina zaštite uzbunjivača:
• zaštita identiteta – poslodavac i nadležni organi kod kojih je prisutno uzbunjivanje, ne smeju otkriti identitet uzbunjivača bez njegovog pristanka,
• zaštita od odmazde – Zakon o zaštiti uzbunjivača zabranjuje otkaze, smanjenje plate, premeštaj na lošije radno mesto, mobing i svake druge oblike odmazde prema uzbunjivačima,
• pravo na sudsku zaštitu – svaki uzbunjivač može podneti tužbu sudu ukoliko trpi posledice zbog prijavljivanja nepravilnosti odnosno zbog uzbunjivanja, a sudski postupci u slučajevima uzbunjivanja su po svojoj prirodi hitni sudski postupci,
• pravna pomoć – uzbunjivačima je omogućena besplatna pravna pomoć, uključujući i zaštitu od strane Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i drugih institucija,
• pravo na naknadu štete – ukoliko uzbunjivač pretrpi štetu zbog uzbunjivanja, može tražiti nadoknadu na sudu.

Svaki uzbunjivač uživa zakonsku zaštitu u smislu odmazde i preduzimanja štetnih radnji protiv njega, dok se za pojedince ili organizacije predviđene kazne u slučaju da vrše odmazdu nad uzbunjivačima, uključujući novčane kazne i poništavanje nezakonitih odluka, kao što je otkaz.

Zakonom je zabranjena zloupotreba uzbunjivanja, koja postoji ukoliko lice dostavi informaciju za koju je znalo da nije istinita ili pored zahteva za postupanje u vezi sa informacijom kojom se vrši uzbunjivanje traži protivpravnu korist.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.