Legalizacija je postupak naknadnog izdavanja građevinske ili upotrebne dozvole za sve objekte koji su izgrađeni bez odgovarajuće dozvole. Legalizacija se vrši u skladu sa Zakonom o ozakonjenju objekata.

Ozakonjenjem (legalizacijom) se nelegalno izgrađeni objekti uvode u pravni sistem, što dalje omogućava njihovo upisivanje u katastar nepokretnosti i nesmetano raspolaganje njima.

Novi zakon o legalizaciji, Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, stupio je na snagu 24. oktobra 2025. godine, kojim se uređuju posebni uslovi, način i postupak za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima (objektu i zemljištu ispod objekta), naknada za evidentiranje, pravne posledice evidentiranja i upisa prava svojine u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima, kao i druga pitanja od značaja za primenu zakona.  Po ovom zakonu njemu, vlasnici nelegalnih objekata treba da podnesu prijave za legalizaciju kroz digitalnu platformu Agencije za urbanizam i prostorno planiranje.

Načela legalizacije podrazumevaju da je evidentiranje i upis prava svojine predstavlja javni interes za Republiku Srbiju, a svi postupci propisani zakonom smatraju se hitnim.

Primena zakona o legalizaciji zasniva se na sledećim načelima:

  • zakonitosti – evidentiranje i upis objekata vrši se isključivo pod uslovima i na način utvrđen zakonom;
  • javnosti i dostupnosti podataka – svi podaci iz dnevno ažurnih potrebnih podataka u vezi sa nepokretnostima i licima su javni i dostupni u elektronskoj formi;
  • pravne sigurnosti – faktičkim vlasnicima objekata omogućava se upis prava svojine zasnovan na potvrdi agencije kao javnoj izvršnoj ispravi;
  • prvenstva u rešavanju – prijave zainteresovanih lica rešavaju se prioritetno u odnosu na nepokretnosti za koje nije podneta prijava u skladu sa odredbama ovog zakona;
  • zaštite prava trećih lica i javnog interesa – evidentiranjem i upisom prava svojine na objektu štite se prava trećih lica, a uklanjanjem objekata izgrađenih suprotno javnom interesu štite se interesi države i svih građana;
  • ekonomičnosti i efikasnosti postupka – svi postupci se vode elektronskim putem i u rokovima koji omogućavaju brzu i efikasnu obradu.

Pored zakona o legalizaciji, primenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje izgradnja objekata, državni premer i katastar, postupak upisa u katastar nepokretnosti i katastar infrastrukture i drugi posebni zakoni.

Da bi se izvršila legalizacija i uknjižba izgrađenog objekta bez prethodnih dozvola, potrebno je da u Odeljenju za građevinske poslove (odsek za legalizaciju građevinskih objekata), pri opštini kojoj se pripada Zahtev za legalizaciju. Za naknadno izdavanje građevinske i upotrebne dozvole  objekta ili delova objekta izgrađenih odnosno rekonstruisanih bez građevinske dozvole neophodno je podneti zahtev u skladu sa propisanom dokumentacijom zavisno od kategorije objekata. Uz zahtev je potrebno priložiti specifična dokumenta zavisno od vrste objekta, ali ono što je svima zajedničko je podnošenje: dokaz o pravu svojine, fotografije objekta, tehnički izveštaj o stanju objekta, instalacija, infrastrukturne mreže i spolјnjeg uređenja koji sadrži geodetski snimak objekta, dokaz o uplati administrativne takse.

Kod svih pravnih, elektronskih i administrativnih radnji, vezano za legalizaciju objekata bez prethodnih dozvola, poželjno je konsultovati se sa stručnim pravnim licem iz oblasti imovinskih odnosa – advokat za imovinsko pravne odnose. Advokat za imovinsko pravne odnose će protumačiti sve izmene zakona i objasniti šta sadrži potrebna dokumentacija, koja se prilaže uz zahtev za legalizaciju, zavisno od kategorije objekta. Advokat za imovinsko pravne odnose može, po osnovu ovlašćenja, podneti svu neophodnu dokumentaciju, kontaktirati veštake, geodete i radnike predviđene za provođenje postupka legalizacije. Nakon ozakonjenja objekta, advokat za imovinsko pravne odnose podnosi svu dokumentaciju u katastar i druge institucije, u skladu sa zakonom. Advokat za imovinsko pravne odnose takođe pruža sve pravne usluge vezane za nepokretnosti, koje obuhvataju poslove vezane za kupoprodaju nepokretnosti (provera pravne valjanosti dokumentacije koja prethodi kupovini nepokretnosti), sačinjavanje kupoprodajnog ugovora, upis ili brisanje svih oblika tereta, kao i uknjižba nepokretnosti (prenos vlasništva) nakon realizovane kupoprodaje nepokretnosti. U okviru pravnih poslova, koji su vezani za kupoprodaju nepokretnosti su i poslovi pred poreskim organima, te advokat za imovinsko pravne odnose sa užom specijalizacijom iz oblasti poreskog prava, može pružiti sve informacije iz ove oblasti i realizovati sve neophodne radnje pred nadležnim institucijama.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.