Porodično pravo se može posmatrati kao grana prava iz više aspekata: deo pozitivnog prava (norme koje su društveno i pravno obavezujuće); deo uporednog prava (analiza pravne regulative koje su primenljive u zakonskim sistemima više država); građanskog prava (akcenat na ličnim odnosima i zakonskim normama koje ih regulišu, uz uvažavanje svih specifičnosti imovinskih pitanja iz oblasti porodičnog prava). Porodično pravo je regulisano Porodičnim zakonom, koje ga definiše kao granu prava koja uređuje: brak i odnose u braku, razvod braka, odnose u vanbračnoj zajednici, odnose deteta i roditelja, usvojenje, hraniteljstvo, starateljstvo, izdržavanje, imovinske odnose u porodici, zaštitu od nasilja u porodici, postupke u vezi sa porodičnim odnosima i lično ime.

Deo Porodičnog zakona se bavi i pitanjima vezanim za usvojenje dece.

Osnovne informacije u vezi usvojenja:

  • usvojenje se zasniva odlukom organa starateljstva,
  • dete se može usvojiti ako je to u njegovom najboljem interesu,
  • usvojiti se može samo maloletno dete i to tek pošto navrši treći mesec života,
  • usvojiti se može: dete koje nema žive roditelje; dete čiji roditelji nisu poznati ili je nepoznato njihovo boravište; dete čiji su roditelji potpuno lišeni roditeljskog prava; dete čiji su roditelji potpuno lišeni poslovne sposobnosti; dete čiji su se roditelji saglasili sa usvojenjem,
  • ne može se usvojiti krvni srodnik u pravoj liniji, a od srodnika u pobočnoj liniji rođeni brat ili sestra, odnosno brat ili sestra po ocu ili majci,
  • ne može se usvojiti dete koje je već usvojeno,
  • staratelj ne može usvojiti svog štićenika,
  • dete se može usvojiti samo uz saglasnost roditelja,
  • saglasnost roditelja za usvojenje nije potrebna u slučajevima kada je roditelj potpuno lišen roditeljskog prava ili je lišen prava da odlučuje o pitanjima koja bitno utiču na život deteta odnosno ako je roditelj potpuno lišen poslovne sposobnosti,
  • sa usvojenjem deteta neophodno je da se saglasi dete koje je navršilo 10. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje.

Kako bi neko postao usvojitelj deteta, mora ispunjavati određene zakonske podobnosti. Jedna od njih je starost usvojitelja – razlika u godinama između usvojitelja i usvojenika ne može biti manja od 18 niti veća od 45 godina.

Usvojitelj može biti samo ono lice za koje je utvrđeno da ima lična svojstva na osnovu kojih se može zaključiti da će roditeljsko pravo vršiti u najboljem interesu deteta. Usvajanje deteta je dozvoljeno supružnicima ili vanbračnim partnerima zajedno ili lice koje je supružnik ili vanbračni partner roditelja deteta. Pre postupka usvojenje, usvojitelj se priprema za taj postupak, a program pripreme za usvojenje propisuje ministar nadležan za porodičnu zaštitu.

Postupak usvojenja deteta je zahtevan, često mukotrpan, složen te je poželjno angažovati lice koje se bavi porodičnim pravom – advokat za porodično pravo. Advokat za porodično pravo buduće usvojitelje detaljno upoznaje sa propisanim normama i savetuje kako usvojenje može biti olakšano i uspešno izvedeno. Sa svim pripremama usvojitelja advokat za porodično pravo informiše buduće usvojitelje i pomaže im u njihovoj realizaciji. Advokat za porodično pravo priprema svu neophodnu dokumentaciju za usvojenje, bilo vezanu za usvojitelje ili dete koje se usvaja. Advokat za porodično pravo pruža svu stručnu pomoć da sa usvojenje deteta ozvaniči odnosno učini pravo važećim. Ukoliko su potrebni kontakti sa nadležnim Ministarstvom, advokat za porodično pravo će pribaviti potrebno mišljenje i postupiti u najboljem interesu deteta i usvojitelja, a u skladu sa zakonom i odlukom Ministarstva. Tokom period usvojenja, advokat za porodično pravo može pomoći oko eventualnih problema i pitanja usvojiteljima.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.