Porodično pravo u Srbiji je regulisano i uređeno Porodičnim zakonom, koji se bavi: brakom i odnosima u braku, odnosima u vanbračnoj zajednici, odnosima deteta i roditelja, usvojenjem, hraniteljstvom, starateljstvom, izdržavanjem, imovinskim odnosima u porodici, zaštitom od nasilja u porodici, postupcima u vezi sa porodičnim odnosima i ličnim imenom.

Između ostalog, Porodični zakon se bavi i pravnim institutom hraniteljstvo. Hraniteljstvo se posmatra iz tri ugla:

  • zasnivanje hraniteljstva,
  • dejstvo hraniteljstva,
  • prestanak hraniteljstva.

Hraniteljstvo se definiše kao odnos između deteta (hranjenika) i odrasle osobe koja se o njemu stara (hranitelj).

Hraniteljstvo se zasniva odlukom Centra za socijalni rad kao stalno ili privremeno hraniteljstvo. Centar ujedno stalno nadzire život deteta u hraniteljskoj porodici.

Hraniteljstvo se zasniva odlukom organa starateljstva. Organ starateljstva može zasnovati i povremeno hraniteljstvo. Ministar nadležan za porodičnu zaštitu propisuje bliže uslove za zasnivanje hraniteljstva.

Privremeno hraniteljstvo je posebna vrsta hraniteljstva, koja se zasniva da bi se deci koja žive u institucijama omogućilo da povremeno imaju određeni vid porodičnog života koje im hraniteljstvo može pružiti ili kada se roditeljima koji podižu decu sa smetnjama u psiho-fizičkom razvoju želi olakšati staranje o takvoj deci.

Hraniteljstvo se može zasnovati samo uz saglasnost roditelja deteta. Za dete koje je bez roditeljskog staranja nije potrebna saglasnost roditelja za zasnivanje hraniteljstva.

Zakon propisuje posebne uslove koje hranjenik mora da ispuni da bi to mogao odnosno hraniteljstvo se može zasnovati samo ako je:

  •   to u najboljem interesu deteta,
  • dete maloletno, a izuzetno i nakon punoletstva deteta hranjenika ako dete ima smetnju u psiho-fizičkom razvoju i ako je nesposobno da se samo stara o sebi i o zaštiti svojih prava,
  • dete bez roditeljskog staranja ili ako je dete hranjenik pod roditeljskim staranjem, ali ima smetnje u psiho-fizičkom razvoju ili je dete sa poremećajem u ponašanju,
  • hraniteljstvo zasniva sa istim hraniteljem kada su hranjenici braća i sestre,
  • data saglasnost roditelja deteta ili njegovog staratelja ili samog deteta koje je navršilo 10. godinu života i koje je sposobno za rasuđivanje.

Hranitelj, prema zakonu, ne može biti:

  • lice koje je potpuno ili delimično lišeno roditeljskog prava,
  • lice koje je potpuno ili delimično lišeno poslovne sposobnosti,
  • lice obolelo od bolesti koja može štetno delovati na hranjenika,
  • lice osuđeno za krivično delo iz grupe krivičnih dela protiv braka i porodice, protiv polne slobode i protiv života i tela.

Dejstvo starateljstva otpočinje kada se izvrši postupak zasnivanja hraniteljstva ,i tada se hranitelj obavezuje na određena prava i dužnosti, što se u pravničkoj praksi naziva dejstvom hraniteljstva.

Prema Porodičnom zakonu prava i dužnosti hranitelja su da:

  • čuva, podiže, vaspitava i obrazuje dete,
  • se posebno stara da se dete osposobi za samostalan život i rad,
  • ostvari hraniteljsku naknadu, u skladu sa zakonom.

Prema zakonu (Član 120.) roditelji deteta koje je na hraniteljstvu imaju pravo i dužnost da zastupaju dete, da upravljaju i raspolažu imovinom deteta, da izdržavaju dete, da sa detetom održavaju lične odnose i da odlučuju o pitanjima koja bitno utiču na život deteta zajednički i sporazumno sa hraniteljem, osim ako nisu potpuno ili delimično lišeni roditeljskog prava odnosno poslovne sposobnosti ili se radi o roditeljima koji se ne staraju o detetu ili se staraju o detetu na neodgovarajući način.

Prestanak hraniteljstva, po odredbama Porodičnog zakona, će prestati:

  • kada dete navrši 18. godinu života, a najkasnije do navršene 26. godine života deteta ako se dete redovno školuje,
  • kada dete stekne potpunu poslovnu sposobnost pre punoletstva,
  • kada dete bude usvojeno,
  • kada umru dete ili hranitelj,
  • raskidom hraniteljstva.

Hraniteljstvo može prestati i raskidom hraniteljstva. Raskid hraniteljstva može biti jednostran (na zahtev roditelja, staratelja ili samog hranitelja) ili dvostrani raskid hraniteljstva (stranke ugovorom odustaju od zasnovanog hraniteljstva).

Sve pravne radnje vezane za zasnivanje, dejstvo i prestanak hraniteljstva pruža advokat za porodično pravo. Advokat za porodično pravo kontaktira sa nadležnim organima, upoznaje hranitelje sa zakonskim obavezama i načinima prestanka hraniteljstva. Advokat za porodično pravo, tokom čitavog postupka se isključivo rukovodi najboljim interesima deteta.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.