U izvršnom postupku, izvršenje može biti na novčanim sredstvima izvršnog dužnika, kao i pokretnim i nepokretnim stvarima. Nakon dobijanja rešenja o izvršenju pokreće se sam postupak izvršenja.

U slučaju izvršenja na nepokretnosti, mesno je nadležan sud na čijim području se nalazi sama predmetna nepokretnost. Sud razmatra predlog za izvršenje i donosi Rešenje o izvršenju i nadležan je za postupak sprovođenja izvršenja.

Kod podnošenja Predloga za izvršenje, izvršni poverilac treba da dostavi i dokaz da je nepokretnost u vlasništvu izvršnog dužnika (list nepokretnosti) ukoliko je nepokretnost upisana u javnu knjigu. Ako nepokretnost nije upisana u javnu knjigu neophodno je dostaviti dokaz da se nepokretnost ne može upisati u javnu knjigu, kako bi sud dozvolio izvršenje na vanknjižnoj svojini (nepokretnosti) izvršnog dužnika. Ukoliko je nepokretnost izvršnog dužnika u susvojini, dostavlja se saglasnost ostalih suvlasnika koji će se namiriti pre izvršnog poverioca za svoje suvlasničke delove iz cene postignute prodajom nepokretnosti.

Sam postupak izvršenja na nepokretnosti se sprovodi:
• zabeležbom Rešenja o izvršenju u javnu knjigu,
• utvrđivanjem vrednosti nepokretnosti,
• prodajom nepokretnosti,
• namirenjem izvršnih poverilaca.

Zabeležbom Rešenja o izvršenju u javnu knjigu o izvršenju izvršni poverilac stiče pravo da se iz nepokretnosti namiri pre lica koje je kasnije na nepokretnosti ustanovilo založno pravo ili pravo na namirenje. Zabeležba Rešenja o izvršenju u javnu knjigu se vrši tako što se prvo donese Rešenje o izvršenju, a potom sud to rešenje šalje nadležnom organu (katastar) kako bi se zabeležba upisala u javnu knjigu.

Utvrđivanje vrednosti nepokretnosti se vrši nakon donošenja pravosnažnog sudskog Rešenja o izvršenju. Sud najčešće traži veštačenje vrednosti nepokretnosti (veštak dostavlja Rešenja o utvrđivanju vrednosti nepokretnosti). U Rešenju o utvrđivanju vrednosti nepokretnosti neophodno je da budu navedena prava koja postoje na predmetnoj nepokretnosti, a koja mogu umanjiti njenu vrednost. Rešenje o utvrđivanju vrednosti nepokretnosti podleže žalbi.

Prodaja nepokretnosti se vrši na osnovu sudskog Zaključka o prodaji nepokretnosti, koji sledi nakon pravosnažnosti rešenja o izvršenju i rešenja o utvrđenju vrednosti nepokretnosti. Zaključkom o prodaji nepokretnosti se utvrđuje način, ka o i uslovi prodaje predmetne nepokretnosti, kao i vreme koje je određeno za razgledanje nepokretnosti. Kada je reč o uslovima prodaje nepokretnosti, naznačeni su podaci: bliži opis nepokretnosti, naznačenje prava trećih lica koja ne prestaju prodajom, naznačenje službenosti i stvarnih tereta koje kupac preuzima, procenjena vrednost nepokretnosti utvrđenu rešenjem suda, način prodaje, iznos jemstva, rok u kome mora biti dato jemstvo, rok u kom je kupac dužan da položi cenu (koji ne može biti duži od 30 dana od prodaje), datum i mesto prodaje nepokretnosti. Sama prodaja nepokretnosti može da se vrši dvojako:
• prodaja putem usmenog javnog nadmetanja,
• prodaja neposrednom pogodbom.

Prodaja putem usmenog javnog nadmetanja se odvija u sud u formi ročišta, gde mogu učestvovati samo ona lica koja su prethodno položila jemstvo u iznosu od 1/10 utvrđene vrednosti nepokretnosti koja se prodaje. Sud objavljuje nadmetanje, koje počinje objavljivanjem početne cene. Ako najmanje jedan učesnik prihvati objavljenu cenu objavljuje se sledeća koja je viša, i to najviše za pet procenata od prethodne. Ovaj postupak se ponavlja sve dok poslednja ponuđena cena ostane neprihvaćena. neprihvaćena. Nadmetanje se zaključuje po isteku deset minuta neposredno posle stavljanja najpovoljnije ponude. Nepokretnost se ne može na prvom ročištu prodati po ceni koja je niža od procenjene vrednosti. Ukoliko prodaja nije ostvarena na prvom ročištu, zakazuje se drugo ročište za prodaju putem usmenog javnog nadmetanja. Na drugom ročištu se nepokretnost može prodati ispod procenjene vrednosti, ali ne manje od 2/3 te vrednosti. U slučaju da se ni na drugom ročištu ne izvrši prodaja nepokretnosti, sud na predlog izvršnog poverioca rešenjem dosuđuje nepokretnost izvršnom poveriocu. Kada se završi nadmetanje, sud utvrđuje ko je najbolji ponudilac i donosi Rešenje o dosuđenju nepokretnosti najboljem ponudiocu. Najbolji ponudilac polaže cenu, te sud donosi rešenje o prodaji nepokretnosti kupcu na osnovu kog se upisu pravo svojine kupca na predmetnoj nepokretnosti. Nakon ovog rešenja, izvršni dužnik više nije vlasnik nepokretnosti i dužan ju je predati kupcu odmah.

Prodaja neposrednom pogodbom se vrši ako je zaključkom o prodaji to predviđeno i navedeno. Budući kupac je u obavezi da položi cenu, a sud potom donosi Rešenje o dosuđivanju nepokretnosti prodate neposrednom pogodbom. Po pravosnažnosti ovog rešenja, sud donosi Rešenje o predaji nepokretnosti kupcu, a po njegovoj pravosnažnosti kupac stiče pravo da u javnu knjigu upiše pravo svojine.

Namirenje se vrši sledećim redosledom: poreske i druge dažbine koje opterećuju nepokretnost u poslednjoj godini, potraživanja obezbeđeno založnim pravom, potraživanja naknade za lične službenosti i stvarne terete (koja se prodajom gase), potraživanja izvršnih poverilaca po čijem je predlogu određeno izvršenje.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.