Privredno društvo je bliže definisano Zakonom o privrednim društvima kao pravno lice koje obavlja delatnost u cilju sticanja dobiti. Privredno društvo može da se osniva u dve različite pravne forme – kao društvo lica (ortačko i komanditno društvo) ili kao društvo kapitala (društvo sa ograničenom odgovornošću i akcionarsko društvo).

Članovi privrednog društva su sva ona lica koja osnivaju društvo, ali i ona koja mu naknadno pristupe.

Kod privrednih društava postoji odvojeni pravni subjektivitet između samog fizičkog lica i predmeta njegove delatnosti odnosno samog društva. Odvojenost u subjektivitetu postoji bez obzira na to da li član društva ima status fizičkog ili pravnog lica.

Odgovornost članova društva je zakonom regulisana zavisno od pravne forme privrednog društva.

Odgovornost članova društva lica:

  • odgovaraju neograničeno solidarno celokupnom svojom imovinom za obaveze društva,
  • prisutna je odgovornost više lica za izvršenje obaveza (privredno društvo će kao i njegov ogovarajući član, kao odvojeni pravni subjekt, zajednički i solidarno odgovarati za obaveze nastale u društvu),
  • komanditor ne odgovara za obaveze komanditnog društva u slučaju da je da u celini uplatio ugovoreni ulog i pod uslovom da uz njegovu saglasnost njegovo ime nije uneto u poslovno ime komanditnog društva.

Odgovornost članova društva kapitala:

  • članovi društva ne odgovaraju za obaveze društva,
  • odgovornost člana je zavisna od visine njihovog novčanog uloga, odnosno predmeta nenovčanog uloga (poverilac ne može da zahteva ispunjenje obaveza društva i neposredno od njegovog člana),
  • zakonski su propisani i izuzeci kada se odgovornost članova društva kapitala proširuje (probijanja pravne ličnosti privrednog društva i prinudne likvidacije privrednog društva).

Za privredno društvo i njegovog vlasnika se kaže da su odvojeni pravni subjekti. Ako je prisutna zloupotreba pravila o odvojenosti pravnog subjektiviteta i pravila ograničenoj odgovornosti, prisutno je probijanje pravne ličnosti privrednog društva i odgovornosti vlasnika. Probijanje pravne ličnosti privrednog društva postoji ukoliko je prisutna zloupotreba pravila o ograničenoj odgovornosti na sledeće načine: upotreba društva za postizanje zabranjenog cilja, korišćenje imovine društva kao lične imovine člana (mešanje imovine) i korišćenje društva za oštećenje poverilaca. Kod probijanja pravne ličnosti, član društva ostvaruje svoj lični interes mimo zakona u vidu kupovine dobara i usluga za lične, plaćanje sa računa društva za lične potrebe, korišćenje nepokretnosti ili pokretnih stvari u vlasništvu društva za lične potrebe, odobravanje nikada vraćenih zajmova, fiktivni poslovi sa članom. Poverioci, u ovim situacijama, svoja prava ostvaruju tužbom.

Odgovornost članova kao posledica prinudne likvidacije se javlja kada je pokrenut postupak prinudne likvidacije nad društvom i kao posledica toga je došlo do brisanja društva iz registra. Posledica brisanja društva je ta da imovina privrednog društva postaje imovina članova, srazmerno njihovim udelima u kapitalu društva, što predstavlja likvidacioni ostatak. Tada, članovi društva kapitala odgovaraju za obaveze društva do visine primljenog likvidacionog ostatka. Zakonodavac je propisao kada postoji izuzetak od pomenutog pravila – kontrolni član društva sa ograničenom odgovornošću i kontrolni akcionar akcionarskog društva odgovaraju neograničeno solidarno za obaveze društva i nakon njegovog brisanja iz registra.

Za bolje razumevanje problematike odgovornosti članova društva kapitala i društva lica može pomoći advokat za privredno pravo. Advokat za privredno pravo precizno definiše zakonske odgovornosti članova društva u svim prisutnim okolnostima, kao i pravila o postojećim izuzecima. Ukoliko je nad privrednim društvom pokrenut postupak prinudne likvidacije, advokat za privredno pravo sačinjava svu neophodnu stečajnu dokumentaciju, definiše likvidacioni ostatak i olakšava namirenje poverilaca. Kod poslovanja sa probijanjem pravne ličnosti, advokat za privredno pravo zastupa stranke u svim pravnim postupcima pred sudom i drugim institucijama.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd pružaj stručnu pravnu pomoć iz oblasti privredno pravo za sve pravne forme privrednih društava.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.