Zakonom o izvršenju i obezbeđenju se uređuje postupak u kome sudovi i javni izvršitelji prinudno namiruju potraživanja izvršnih poverilaca zasnovana na izvršnim i verodostojnim ispravama (izvršni postupak), kao i postupak obezbeđenja potraživanja i položaj javnih izvršitelja.

Prema zakonu sredstva obezbeđenja su:
– sticanje založnog prava na nepokretnosti i pokretnoj stvari po sporazumu stranaka,
– sticanje založnog prava na nepokretnosti i pokretnoj stvari,
– prethodne mere,
– privremene mere.

Prethodnom merom se obezbeđuju nedospeli obroci potraživanja na osnovu zakonskog izdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja, novčane rente zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad i novčane rente za izdržavanje koje je izgubljeno usled smrti dužnika izdržavanja i to samo ako dospevaju u jednoj godini od podnošenja predloga za određivanje privremene mere.

Privremena mera se može odrediti kod: obezbeđenja potraživanja koja se sastoje od davanja, činjenja, nečinjenja ili trpljenja, radi obezbeđenja potraživanja koja se sastoje od zahteva za utvrđenje postojanja, odnosno nepostojanja nekog prava ili pravnog odnosa, povrede prava ličnosti i istinitost, odnosno neistinitost neke isprave ili zahteva za preobražaj nekog materijalnog ili procesnog odnosa.

Kao i kod postupka izvršenja, tako se i postupak obezbeđenja pokreće predlogom stranke, a predlogom drugih lica ili organa samo kad je to zakonom određeno.

Predlog obezbeđenja mora da sadrži obavezne informacije, kao što su: potraživanje čije se obezbeđenje zahteva, zakonski razlozi za obezbeđenje, činjenice i dokazi iz kojih proizlazi verovatnost postojanja zakonskih razloga za obezbeđenje i vrsta sredstva obezbeđenja. Ukoliko se predlog obezbeđenja pokreće kao privremena ili prethodna mera, neophodno je u njemu navesti i vrstu prethodne ili privremene mere i njeno trajanje, a u Predlogu za određivanje privremene mere i sredstvo i predmet kojim se ona izvršava. Bitan element Predloga obezbeđenja je i naznačenje od strane izvršnog poverioca određenog i mesno nadležnog javnog izvršitelja koji sprovodi izvršenje.

Na osnovu podnetog Predloga za obezbeđenje sud donosi rešenje o obezbeđenju, ukoliko ga smatra ispravnim i opravdanim. Sud je isključivo nadležan da u postupku obezbeđenja donosi rešenja, kao i zaključke o polaganju jemstva. Sudsko rešenje o obezbeđenju sadrži:
– vrstu sredstva obezbeđenja,
– kratko obrazloženje zakonskih razloga zbog kojih je predlog za obezbeđenje usvojen,
– pouku o tome da žalba ne odlaže izvršenje rešenja,
– rok za žalbu, kome se žalba podnosi i ko o njoj odlučuje,
– druge sastojke određene zakonom.

Rešenje o obezbeđenju je izvršno rešenje, te se po njemu sprovodi izvršni postupak.

Kod Predloga o obezbeđenju važe posebna procesna pravila, te tako sud može odlučiti o predlogu za obezbeđenje i pre nego što ga dostavi izvršnom dužniku. U tom slučaju izvršni dužnik ima pravo da se izjasni:
1) ako bi izvršni poverilac, zbog odlaganja, mogao pretrpeti nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu;
2) radi otklanjanja neposredne opasnosti protivpravnog oštećenja stvari ili gubitka ili teškog ugrožavanja prava;
3) radi sprečavanja nasilja.

Ako se radi o postupku obezbeđenja potraživanja među supružnicima, shodno zakonu javnost je isključena.
U zavisnosti od vrste obezbeđenja, izvršnost rešenja se razlikuje, pa tako prethodne i privremene mere postaju izvršne kada se rešenje kojim su određene, dostavi onom ko je obavezan da nešto učini, ne učini ili trpi i ovu vrstu rešenja o obezbeđenju izvršava javni izvršitelj. Ukoliko se radi o rešenju o sticanju založnog prava na nepokretnostima i pokretnim stvarima, rešenje izvršava sud.

Na rešenje o obezbeđenju su dozvoljene žalbe i prigovori. Na žalbu protiv rešenja o obezbeđenju primenjuju se sve one odredbe koje važe i kod žalbi protiv rešenja o izvršenju, izuzev odredaba o obaveznom dostavljanju žalbe na odgovor, a na žalbu protiv ostalih rešenja u postupku obezbeđenja shodno se primenjuju odredbe o žalbi protiv ostalih rešenja suda u izvršnom postupku. U slučaju da se pobija samo deo rešenja o obezbeđenju, koje je doneto u vezi predloga za obezbeđenje kojim su odmereni troškovi postupka ili rešenjem kojim je odlučeno o predlogu za produženje trajanja prethodne mere, podnosi se prigovor.

Na postupak obezbeđenja se primenjuju zakonske odredbe kojim se uređuje parnični postupak i odredbe Zakona i izvršenju i obezbeđenju.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.