Nasleđuje se zaostavština. Nasleđivanje zaostavštine je uređeno Zakonom o nasleđivanju. Zakon precizno definiše šta je zaostavština, ko može da je nasledi i pod kojim uslovima. Zaostavština predstavlja sva nasleđivanju podobna prava koja su ostaviocu (preminuloj osobi) pripadala u trenutku smrti. Zaostavština pored prava, podrazumeva i obaveze, pokretnu i nepokretnu imovinu, novac, dugove i sve druge pravne odnose, koje je ostavilac imao u trenutku smrti.

Prema zakonodavcu, ostavioca nasleđuju: njegovi potomci, njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegov bračni drug, njegovi roditelji, njegovi usvojioci, njegova braća i sestre i njihovi potomci, njegovi dedovi i babe i njihovi potomci i njegovi ostali preci. Zaostavština se nasleđuje po naslednim redovima. Zaostavština se deli među naslednicima prema zakonskom ili testamentarnom nasledstvu.

Pravila nasleđivanja zaostavštine bračnog druga su različita, zavisno od toga da li se nasleđuje po osnovu testamenta ili po osnovu zakona.

U slučaju da nema testamenta (zakonsko nasleđivanje), bračni drug ostavioca nasleđuje jednako kao i deca ostavioca (prvi nasledni red). Ukoliko ostavilac nema dece, bračni drug nasleđuje polovinu zaostavštine, a drugu polovinu nasleđuju roditelji ostavioca. Kada ostavilac nema ni roditelja, ni njihovih potomaka, bračni drug nasleđuje celokupnu zaostavštinu.

U slučaju postojanja testamenta, zaostavština se nasleđuje shodno poslednjoj želji ostavioca. Prema testamentu, bračni drug nasleđuje onoliko koliko je ostavilac odredio. Čak i kada je u pitanju testamentarno nasleđivanje u kom je bračni drug isključen, bračni drug ima pravo na nužni deo.

Zakon o nasleđivanju sadrži i posebna pravila za neke naslednike, među kojima je i ostaviočev bračni drug.

Bračni drug gubi pravo zakonskog nasleđivanja (Član 22. Zakona o nasleđivanju) ukoliko je:
• ostavilac bio podneo tužbu za razvod braka, a posle njegove smrti se utvrdi da je tužba bila osnovana;
• njegov brak sa ostaviocem poništen posle ostaviočeve smrti, a iz razloga koji su bračnom drugu bili poznati u trenutku zaključenja braka;
• njegova zajednica života sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviocem.

Povećanje naslednog dela bračnog druga u drugom naslednom redu je moguće (Član 22. Zakona o nasleđivanju) kada je:
• na nasleđe pozvan sa naslednicima drugog naslednog reda, a nema nužnih sredstava za život,
• vrednost zaostavštine tako mala da bi njenom podelom zapao u oskudicu, bračni drug može zahtevati u svojinu celokupnu zaostavštinu.

Smanjenje naslednog dela bračnog druga u drugom naslednom redu je uređeno (Član 26. Zakona o nasleđivanju) pod sledećim uslovima:
• kad je bračni drug pozvan na nasleđe sa naslednicima drugog naslednog reda, a ostaviočeva nasleđena dobra čine više od polovine njegove posebne imovine, ostali naslednici mogu u roku od jedne godine od smrti ostaviočeve zahtevati smanjenje naslednog dela bračnog druga do četvrtine zaostavštine ako zajednica života ostavioca i bračnog druga nije trajala duže vremena,
• o obimu smanjenja naslednog dela bračnog druga sud ceni vrednost ostaviočevih nasleđenih dobara i dužinu trajanja zajednice života ostavioca i bračnog druga.

Pravo bračnog druga na izbor i nenasledivost prava izbora zaostavštine se primenjuju sve dok se ne reši pitanje zahteva ostalih naslednika odnosno bračni drug može umesto nasleđa u svojinu izabrati doživotno uživanje na polovini zaostavštine, pri čemu i ostali naslednici uvek mogu sporazumom doživotno uživanje preinačiti u doživotnu rentu.

Svim pitanjima u vezi nasleđivanja bračnog druga ostavioca se bavi advokat za nasledno pravo. Advokat za nasledno pravo pruža svu neophodnu pravnu pomoć kako pojedincima, tako i porodicama odnosno svim naslednicima u vezi sa procesom nasleđivanja i pitanjima koja proizilaze iz naslednog prava. Advokat za nasledno pravo posebno pomaže u smislu jasnog razumevanja koja prava i obaveze su zaostavština ostavioca, koji uslovi moraju biti ispunjeni i na koji način da bi bračni drug ostvario svoje pravo nasleđivanja. Advokat za nasledno pravo vodi postupak ostavinske rasprave kojom se i zvanično utvrđuje valjanost testamenta i sprovodi raspodela imovine prema odredbama testamenta. U slučajevima spora, advokat za nasledno pravo pruža uslugu zastupa pred sudom i ostalim relevantnim organima i institucijama, vodeći računa o najboljem interesu klijenta.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.