Skip to main content

Zakonom o privrednim društvima se uređuje pravni položaj privrednih društava i drugih oblika organizovanja, a naročito njihovo osnivanje, upravljanje, statusne promene, promene pravne forme, prestanak i druga pitanja od značaja za njihov položaj, kao i pravni položaj preduzetnika.

Prestanak privrednog društva nastaje brisanjem iz registra privrednih subjekata.

Osnovi za prestanak privrednog društva mogu biti različiti, a kao najčešći se izdvajaju: sprovođenje postupka likvidacije ili prinudne likvidacije u skladu sa zakonom, sprovođenjem postupka stečaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, statusnih promena koje imaju za posledicu prestanak društva.

Likvidacija privrednog društva je način prestanka privrednog društva koji je moguć jedino ako je društvo solventno (likvidno) – ima dovoljno sredstava da namiri sve svoje obaveze.

Stečaj je zakonom uređen postupak prestanka privrednog društva koji se sprovodi nad onim pravnim licem kod koga postoje ozbiljne teškoće u poslovanju. Stečaj se sprovodi u vidu bankrotstva ili reorganizacije nad stečajnim dužnikom (pravnim licem) koje je nesposobno za plaćanje.

Privredno društvo može prestati sa radom po osnovu odluke suda. U tom slučaju sud nalaže zabranu delatnosti privrednom društvu, nad kojim se, ukoliko to ne ispoštuje, pokreće postupak prinudne likvidacije odlukom suda. Ako privredno društvo ispoštuje odluku suda, postupak koji se pokreće se naziva dobrovoljna likvidacija privrednog društva. Sud pokreće postupak likvidacije u kaznenom ili parničnom postupku. Postupak prinudne likvidacije pokreće APR.

Razlozi zbog kojih se pokreće prinudna likvidacija odlukom suda obuhvataju: ništavost osnivačkog akta privrednog društva, ništavost registracije osnivanja društva, naložen prestanak društva u skladu sa zakonom.

Prema Zakonu o privrednim društvima, pravila za prestanak privrednog društva su različito definisana za društva lica i društva kapitala. Kod društva lica, sud ima dve zakonske opcije – nalaganje prestanka društva ili odbijanje tužbenog zahteva. Kod društva kapitala sud ima pravo da umesto mere prestanka društva naloži i alternativne zakonske mere, u slučajevima prisutnim u društvu kao što su: nemogućnost vođenja društva od strane odbora direktora, ako su blokirani akcionari u odlučivanju, ako upravljački članovi društva deluju protivzakonito, usled umanjenja imovine društva. Alternativne mere, koje sud može da donese umesto prestanka društva su: razrešenje upravljačke funkcije direktora ili člana društva, uvođenje prinudne uprave po odluci suda, vanredna revizija poslovanja društva, odluka o raspodeli dobiti, otkup akcija (udela) članova društva.

Postupak sudskog pokretanja likvidacije društva imaju samo njegovi članovi.

Advokat za privredno pravo je stručno lice koje se bavi svim pitanjima vezanim za stečaj i likvidaciju privrednog društva. Advokat za privredno pravo pruža savete koji se odnose na stečajni postupak, uslove za podnošenje zahteva za stečaj, restrukturiranje duga i izradu plana otplate duga. Advokat za privredno pravo pokreće i vodi stečajni postupak, zastupa društvo pred nadležnim institucijama kod postajanja prestanka privrednog društva u formi stečaja. Kada se radi o likvidaciji privrednog društva, advokat za privredno pravo pokreće i vodi likvidacioni postupak. Sve pravne poslove, konsultacije dužnika, prijava dugovanja i naplata duga su usluge koje pruža advokat za privredno pravo kod prestanka privrednog društva.