Nasledno pravo je grana imovinskog prava koja se bavi imovinskopravnim posledicama smrti. Nasledno pravo, posmatrano iz ugla savremenog prava nasleđivanja, najčešće se označava kao prelazak imovine umrlog lica na neka druga lica (najčešće srodnike, supružnike). Lice koje je umrlo odnosno lice čija imovina prelazi na druga lica je ostavilac, a lica na koja prelazi ostaviočeva imovina u trenutku njegove smrti se nazivaju naslednici. Nasledno pravo naslednik može ostvariti na dva načina: po osnovu zakona ili testamenta.

Nužni naslednici su osobe koje po zakonu imaju pravo na deo imovine bez obzira na testament. Nužni naslednici su naslednici iz užeg kruga zakonskih naslednika, a koji zbog bliskosti srodstva sa ostaviocem imaju posebnu zakonsku zaštitu.

 U domaćem zakonodavstvu je nasleđivanje i nasledno pravo uređeno Zakonom o nasleđivanju. Zakon o nasleđivanju definiše kako uslove koje naslednik mora da ispuni da bi stekao svoje pravo nasleđivanja, tako i okolnosti kod kojih je moguće razbaštinjenje nužnih naslednika.

Razbaštinjenje nužnih naslednika može biti dvojako:

– isključenje nužnih naslednika,

– lišenje nužnih naslednika.

Nužni naslednik se isključuje iz nasleđa od strane zaveštaoca ukoliko se povredom neke zakonske ili moralne obaveze teško ogrešio o zaveštaoca. Isključenje, kao oblik razbaštinjenja nužnog naslednika, može biti potpuno i delimično. Težim povredama zaveštaoca se smatraju: uvredljivo i grubo ponašanje prema zaveštaocu, umišljeno činjenje krivičnog dela prema zaveštaocu, kao i njegovom detetu, usvojeniku, bračnom drugu ili roditelju, kao i ako se nužni naslednik odao neradu i nepoštenom životu. Da bi isključenje nužnog naslednika bilo punovažno, zakonodavac je predvideo da isključenje mora biti učinjeno u obliku koji je potreban za zaveštanje, izraženo na nesumnjiv i nedvosmislen način, uz navođenje i uzroka isključenja (neophodno da uzrok postoji u vreme ostaviočeve smrti). Isključenje nužnog naslednika iz nasleđa ima svoje pravne posledice, koje se ogledaju u sledećem: isključeni naslednik gubi nasleđe u meri u kojoj je isključen, dok se prava ostalih koji mogu naslediti određuju se kao da je isključeni umro pre ostavioca.

Lišenje, kao vid razbaštinjenja nužnog naslednika, se vrši ukoliko je potomak sa pravom na nužni deo (nužni naslednik) prezadužen ili je rasipnik. U tom slučaju zaveštalac može delimično ili u celini lišiti nužnog naslednika nasledstva u korist potomka lišenog. Da bi lišenje nužnog naslednika bilo moguće neophodno je ono bude u formi i obliku potrebnom za lišenje. Punovažnost lišenja postoji kada u trenutku ostaviočeve smrti lišeni naslednik ima maloletno dete, maloletnog unuka od ranije umrlog deteta, punoletno dete ili punoletnog unuka od ranije umrlog deteta koji su nesposobni za privređivanje.

U pravnim postupcima razbaštinjenja nužnog naslednika poželjno je angažovati stručno pravno lice (advokat za nasledno pravo), kako bi se osiguralo da je razbaštinjenje učinjeno u skladu sa zakonom tj. punovažno. Advokat za nasledno pravo pruža brojne pravno-advokatske usluge iz oblasti nasleđivanja i konkretno razbaštinjenja, koje obuhvataju sve pravne radnje od konsultacija i savetovanja, do zastupanja u sudskim postupcima. Advokat za nasledno pravo daje sve potrebne informacije o zakonskim osnovama za razbaštinjenje, kao i o pravima i obavezama svih učesnika u postupku. Advokat za nasledno pravo priprema sve neophodne pravne dokumente u vezi sa razbaštinjenjem, kao što su žalbe, predlozi i podnesci. Kada zaveštalac želi da sastavi testament, kako bi naveo naslednike koji nisu razbaštinjeni, advokat za nasledno pravo pruža usluge sastavljanja testamenta, kao i njegove kasnije realizacije u skladu sa zakonom. Ukoliko dođe do spora nakon smrti ostavioca, advokat za nasledno pravo zastupa klijente (fizička i pravna lica) pred sudom, bilo da je u pitanju naslednik koji je razbaštinjen i želi da ospori oporuku ili su to naslednici koji žele da odbrane volju ostavioca.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd i njen tim pravnih stručnjaka iz oblasti nasledno pravo, pružaju sve potrebne usluge iz ove oblasti prava. Kancelarija je na raspolaganju za sva pitanja, sastavljanje dokumenata, zastupanja, ali i pregovaranja kako bi se sudski postupci izbegli.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.