Uknjižba objekta u katastar nepokretnosti predstavlja ključni pravni postupak, kojim se potvrđuje vlasništvo nad nepokretnošću i obezbeđuje pravna sigurnost u prometu nekretnina. Evidenciju nepokretnosti u Srbiji vodi Republički geodetski zavod, a podaci upisani u katastar imaju javnu i pravnu snagu. Upravo iz tih razloga, a najviše zbog toga što upis nekretnine u katastar nepokretnosti omogućava da se vlasništvo nad nepokretnošću zvanično prizna i zaštiti.

Postupak uknjižbe objekata zahteva stručnu pomoć ovlašćenih lica putem e-postupka, a kod nelegalnih objekata je posebno otežan i komplikovan.

Postupak uknjižbe nelegalnih objekata predstavlja pravni i administrativni pravni proces, kojim se objekti izgrađeni bez građevinske dozvole ili suprotno izdatoj dozvoli naknadno uvode u legalne tokove i upisuju u evidenciju nepokretnosti koju vodi Republički geodetski zavod tj. katastar nepokretnosti. Postupak uknjižbe nelegalnih objekata se u praksi često naziva legalizacija objekta, a sprovodi se u skladu sa odredbama Zakon o ozakonjenju objekata.

Uknjižba nelegalnih objekata znači da se objekat koji je prethodno izgrađen bez odgovarajuće dokumentacije upisuje u katastar nepokretnosti kao legalan objekat sa jasno definisanim vlasništvom, površinom i namenom. Nakon sprovedenog postupka, vlasnik dobija mogućnost da nepokretnost slobodno koristi u pravnom prometu – prodaji, poklonu, nasleđivanju ili opterećenju hipotekom. Postupak ozakonjenja se pokreće pred nadležnim organom lokalne samouprave na čijoj teritoriji se objekat nalazi, dok se konačna evidencija vodi u katastru koji vodi Republički geodetski zavod.

Postupak ozakonjenja (legalizacije) nelegalno izgrađenih objekata obuhvata sledeće pravne korake:

  • podnošenje zahteva za ozakonjenje objekta nadležnom organu lokalne samouprave,
  • utvrđivanje faktičkog stanja objekta, odnosno proveru da li je objekat podoban za ozakonjenje,
  • izrada geodetskog elaborata i tehničke dokumentacije o postojećem stanju objekta,
  • plaćanje takse za ozakonjenje, čiji iznos zavisi od vrste i površine objekta,
  • ukoliko su svi uslovi ispunjeni, donošenje rešenja o ozakonjenju od strane nadležnog organa,
  • upis objekta u katastar nepokretnosti, čime se objekat konačno uknjižava i postaje legalno vlasništvo.

U postupku upisa nelegalno izgrađenih objekata u katastar, uloga advokata u postupku je ključna,

jer zakon nalaže da upis u katastar vode profesionalno ovlašćena lica, među kojima je i advokat.

Angažovanje advokata za imovinu u postupku ozakonjenja ima ključnu ulogu, naročito u složenijim situacijama kada postoje:

  • nerešeni imovinsko-pravni odnosi,
  • više suvlasnika na parceli,
  • neusaglašenost između stvarnog stanja i katastarskih podataka,
  • problemi sa dokumentacijom ili starim građevinskim dozvolama.

Advokat za imovinu pruža svu neophodnu pravnu pomoć u pripremi dokumentacije, zastupanju pred svim nadležnim organima i rešavanju spornih pravnih pitanja. Advokat za imovinu postupak ozakonjenja i uknjižbe omogućava da se on sprovede efikasno i u skladu sa zakonom.

Nakon uspešno sprovedenog postupka, objekat postaje pravno potpuno regulisan i legalan, što vlasniku omogućava sigurnost u prometu nepokretnosti i punu pravnu zaštitu vlasničkih prava.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić Beograd sa Republičkim geodetskim zavodom imaj zaključen Ugovor o pristupanju i korišćenju sistema eŠalter, te je omogućeno podnošenje zahteva u formi elektronskog dokumenta, za upis u katastar nepokretnosti i vodova i za izdavanje podataka katastra nepokretnosti i vodova.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić Beograd može pružiti sve potrebne usluge za nesmetan upis nepokretnosti u katastar, poštujući izmene koje su stupile na snagu 04.11.2023. godine.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.