Prema Krivičnom zakoniku oštećeno lice ili „oštećeni” je lice čije je lično ili imovinsko pravo krivičnim delom povređeno ili ugroženo.

Oštećeni može, prema zakonu, da se kategoriše kao:

• oštećeni,

• oštećeni kao tužilac,

• privatni tužilac.

Oštećeni

Pravni položaj oštećenog u krivičnom postupku je takav da ima određena prava, ali i dužnost. Osnovna dužnost oštećenog lica je da o svakoj promeni adrese prebivališta ili boravišta obaveste javnog tužioca ili sud pred kojim se vodi krivični postupak.

Prava oštećenog u krivičnom postupku, su zakonom jasno definisana, kao sledeća:
1) pravo da podnese predlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva i da predloži privremene mere za njegovo obezbeđenje;
2) pravo oštećenog da ukaže na činjenice i da predlaže dokaze koji su od važnosti za predmet dokazivanja;
3) oštećeni ima pravo da angažuje punomoćnika iz reda advokata;
4) može da razmatra spise i razgleda predmete koji služe kao dokaz (ali mu se to pravo može uskratiti dok ne bude ispitan kao svedok);
5) ima pravo da bude obavešten o odbacivanju krivične prijave ili o odustanku javnog tužioca od krivičnog gonjenja;
6) oštećeno lice može da podnese prigovor protiv odluke javnog tužioca da ne preduzme ili da odustane od krivičnog gonjenja;
7) ima pravo da bude poučen o mogućnosti da preuzme krivično gonjenje i zastupa optužbu;
8) oštećeni prisustvuje pripremnom ročištu;
9) pravo prisustva glavnom pretresu i učestvovanja u izvođenju dokaza;
10) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke o troškovima krivičnog postupka i dosuđenom imovinskopravnom zahtevu;
11) oštećeni se obaveštava o ishodu postupka i da mu se dostavi pravnosnažna presuda;
12) preduzima druge radnje kada je to određeno ovim zakonikom.

Oštećeni kao tužilac

Oštećeno lice, koje se u krivičnom postupku određuje kao “oštećeni kao tužilac” je lice koje je preuzelo krivično gonjenje od javnog tužioca.

Oštećeni kao tužilac, prema Krivičnom zakoniku, ima sva prava shodna primeni odredaba o oštećenom, a pored toga i prava da:
1) zastupa optužbu, u skladu sa odredbama ovog zakonika (osim onih koja javni tužilac ima kao državni organ);
2) podnese predlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva i da predloži privremene mere za njegovo obezbeđenje;
3) angažuje punomoćnika iz reda advokata;
4) zahteva postavljanje punomoćnika;
5) preduzima druge radnje, kada je to određeno ovim zakonikom.

Ukoliko se vodi krivični postupak vodi za krivično delo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju preko pet godina oštećenom kao tužiocu, se može na njegov zahtev postaviti punomoćnik u slučaju da je takav postupak u interesu postupka i u slučaju da oštećeni kao tužilac ne može da snosi troškove zastupanja.

Svojstvo oštećenog kao tužioca prestaje, prema zakonu, u određenim okolnostima kao što su:
1) odustankom od optužbe od strane oštećenog kao tužioca;
2) preuzimanjem krivičnog gonjenja od strane javnog tužioca;
3) smrću, odnosno prestankom pravnog lica koje je u svojstvu oštećenog kao tužioca.

Privatni tužilac

Privatni tužilac je, prema zakonu, lice koje je podnelo privatnu tužbu zbog krivičnog dela za koje je zakonom propisano krivično gonjenje po privatnoj tužbi.

Privatni tužilac podnosi privatnu tužbu nadležnom sudu i to u roku od tri meseca od dana kada je oštećeni, kao privatni tužilac, saznao za krivično delo i osumnjičenog. Ukoliko je oštećeni podneo krivičnu prijavu ili predlog za krivično gonjenje, a u toku krivičnog postupka se utvrdi da se radi o krivičnom delu za koje se goni po privatnoj tužbi, oštećeni postaje privatni tužilac i njegova prijava, odnosno predlog će se smatrati blagovremenom privatnom tužbom ako su podneti u roku predviđenom za privatnu tužbu.

Privatni tužilac ima prava koja pripadaju javnom tužiocu, osim onih koja javni tužilac ima kao državni organ. Privatni tužilac ima prava shodna primenama odredaba o oštećenom i oštećenom kao tužiocu, ali i sledeća prava da:
1) podnese i zastupa privatnu tužbu;
2) podnese predlog i dokaze za ostvarivanje imovinskopravnog zahteva i da predloži privremene mere za njegovo obezbeđenje;
3) angažuje punomoćnika iz reda advokata;
4) preduzima druge radnje kada je to određeno ovim zakonikom.

Na pravina pitanja u vezi oštećenog i njegovog položaja u krivičnom postupku, kao i svu pravnu pomoć u vezi oštećenog lica može vam pružiti Advokatska kancelarija Slavica Janjić Beograd.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.