Lekarska greška koja se tradicionalno vezuje za postupke lekara i njihovu pravnu odgovornost, ima mnogo šire implikacije, jer se može odnositi i na postupke bilo kog zdravstvenog radnika koji učestvuje u lečenju pacijenata. Pojam „lekarske greške“ se može razmatrati i sa medicinskog i sa pravnog stanovišta, ali prevladava stav da se ipak radi o pravnom pojmu. Lekarska greška koja se tradicionalno vezuje za postupke lekara i njihovu pravnu odgovornost, ima mnogo šire implikacije, jer se može odnositi i na postupke bilo kog zdravstvenog radnika koji učestvuje u lečenju pacijenata.

Odgovornost lekara predstavlja u osnovi odgovornost za grešku, što je tekovina sudske prakse. Zbog specifičnosti medicinske delatnosti, sagledavanje lekarske greške poprimilo je duplu dimenziju, lekarske i pravne struke, istovremeno komplementarnu i različitu, koja obuhvata:

• medicinsko određenje greške u kome je ona okarakterisana prema važećoj naučnoj normi (medicine i njoj komplementarnih disciplina),

• pravno određenje greške, koje grešku povezuje sa propustima u izvršavanju pravno preuzetih obaveza.

Bilo koji sporni slučaj da je u pitanju, bitan element odgovornosti sastoji se u tome da se ustanovi greška, kao kršenje dužnog ponašanja od strane lekara ili drugog profesionalca. Istovremeno se uočava i uporednopravni i viši stepen zaštite ljudskih prava u oblasti zdravlja što isto tako nameće i širi pojam shvatanja lekarske greške, sa posebnim značajem na njenu pravnu prirodu.

Lekarska greška je postupanje lekara protivno pravilima medicinske struke (lat. contra legem artis) ili nepoštovanje pravila koja čine medicinski standard (lat.contra legem artis).

Medicinski standard čini skup pravila kojih se mora pridržavati svaki lekar prilikom intervencije. Medicinski standard se iskazuje u određenim jednoznačnim pravilima kojih se mora pridržavati svaki lekar.

Od trenutka pojavljivanja pojma nesavesno ili nestručno lečenje odnosno pojave „stručne greške“ lekara ono postaje polje sporenja medicinske i pravne nauke. Suština problema dilema: da li sadržinu pojma čine i objektivni i subjektivni elementi, da li pojam “nesavesno lečenje” obuhvata samo kršenje pravila medicinske nauke i prakse ili i nepridržavanje, ili kršenje pravila o pažljivom postupanju.

Lekarske greške se mogu manifestovati u:
• činjenju ili propuštanju činjenja od strane lekara,
• preduzimanju neindikovanog ili u preduzimanju pogrešnog indikovanog medicinskog zahvata,
• pogrešnim merama ili nepropisnim dispozicijama lekara.

Podele lekarskih grešaka se može biti i na sledeći način:
• dijagnostičke greške,
• greške u organizaciji medicinskog zbrinjavanja,
• greške u vođenju medicinske dokumentacije,
• greške u ponašanju medicinskog osoblja,
• taktičke greške,
• tehničke greške.

Podela lekarskih grešaka se vrši prema različitim kriterijumima:
1. Kriterijum grešaka prema izboru metode dijagnostike ili lečenja na taktičke (pogrešan izbor metoda ispitivanja radi postavljanja dijagnoze) i tehničke (nepropisno sprovođenje dijagnostičkih i terapijskih mera).
2. Kriterijumi grešaka prema etapama lečenja: dijagnostičke, terapijske, profilaktičke.
3. Podela lekarskih grešaka sa pravnog stanovišta.
4. Sa stanovišta medicinskog prava lekarske greške se dele na: Neizbežne lekarske greške i greške koje su se mogle izbeći, kao i greške koje povlače i greške koje ne povlače odgovornost.

Za učinjenu lekarsku grešku, lekar može odgovarati:
1. prekršajno;
2. disciplinski;
3. krivično.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.