Prema zakonu, svaki zaposleni ima pravo na zaradu, naknadu zarade i druga primanja. Ostala primanja obuhvataju i otpremninu, koju je poslodavac dužan da isplati zaposlenom prema zakonu, a u skladu sa opštim aktom.

Otpremnina je pravo zaposlenog, koje je zagarantovano Zakonom o radu, kao i odlukom Ustavnog suda Srbije. Zaposleni stiče pravo na isplatu otpremnine od strane poslodavca kada odlazi u penziju, kada je došlo do prekida radnog odnosa (otka ugovora o radu) ili kada je zaposleni proglašen tehnološkim viškom. Ukoliko dođe do prestanka radnog odnosa po nekom drugom osnovu (likvidacija poslodavca) zaposleni nema pravo na isplatu otpremnine.

Visina otpremnine se utvrđuje u skladu sa Zakonom o radu, opštim aktom kod poslodavca i ugovorom o radu.

Visina otpremnine je različita zavisno od okolnosti zbog kojih je prekinut radni odnos:

– odlazak u penziju,

– tehnološki višak ili otkaz.

Pravo na otpremninu pri odlasku u penziju je pravo zaposlenog koje je on stekao ispunjavanjem uslova za odlazak u penziju bez obzira da li je reč o (privremenoj) starosnoj, invalidskoj ili porodičnoj penziji. Visina otpremnine za odlazak u penziju se utvrđuje opštim aktom poslodavca ili ugovorom o radu, pri čemu otpremnina za odlazak u penziju ne može biti manja od zakonom propisanog iznosa. Otpremninu za odlazak u penziju poslodavac je dužan da zaposlenom isplati u iznosu od najmanje dve prosečne zarade u Republici Srbiji u skladu sa podacima Republičkog zavod za statistiku (RZS).

Visina otpremnine u slučaju otkaza ugovora o radu ili kada se zaposleni proglasi tehnološkim se utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu, ali tako da ne može biti niža od zbira trećine zarade zaposlenog za svaku navršenu godinu rada u radnom odnosu kod poslodavca kod koga ostvaruje pravo na otpremninu, niti sme biti opštim aktom ili ugovorom o radu utvrđena na duži period od perioda koji je utvrđen zakonom. Utvrđivanje visine otpremnine u ovom slučaju obuhvata i vreme koje je zaposleni proveo u radnom odnosu kod poslodavca prethodnika u slučaju statusne promene i promene poslodavca i kod povezanih lica sa poslodavcem. Visina otpremnine kod otkaza ugovora o radu ili kada se zaposleni proglasi tehnološkim zavisi od dva faktora:

– prosečna mesečna zarada zaposlenog isplaćena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kojem se isplaćuje otpremnina,

– navršenih godine rada u radnom odnosu.

Najniži mogući iznos otpremnine za tehnološki višak predstavlja zbir trećine zarade zaposlenog za svaku punu godinu rada kod poslodavca kod kojeg ostvaruje pravo na otpremninu, pri čemu s kao iznos zarade uzima prosečna mesečna zarada zaposlenog isplaćena u poslednja tri meseca koja prethode mesecu isplate otpremnine, ukoliko je radio u ta tri meseca (ukoliko nije radio poslednja tri meseca pre isplate otpremnine, zaradu čini osnovna zarada uvećana za minuli rad). Visina otpremnine zavisi i od navršenih godine rada u radnom odnosu. Određivanja navršenih godina rada u radnom odnosu se vrši tako da se obuhvati kalendarsko vreme provedeno u radnom odnosu, bez obzira da li je zaposleni zasnovao radni odnos sa punim ili nepunim radnim vremenom.

Kod svih pitanja i nedoumica zaposlenog oko visine otpremnine koja mu je isplaćena, pomoć može pružiti advokat za radno pravo. Advokat za radno pravo profesionalno i savesno tumači sve zakonske odredbe koje osu od važnosti za obračun otpremnine i visinu otpremnine. U slučaju da je poslodavac oštetio prava zaposlenog, advokat za radno pravo pokreće sudski postupa za zaštitu prava zaposlenog. Advokat za radno pravo zastupa klijenta tokom radnog spora i olakšava sve postupke eventualnog veštačenja visine otpremnine. Advokat za radno pravo pruža pravnu pomoć i kod pregovora sa poslodavcem u cilju ostvarivanja najboljeg interesa za radnika.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd istupa kao stručni tim iz oblasti radno pravo, pružajući sve informacije klijentima i zastupajući ih pred nadležnim organima u postupcima radnih sporova.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.