Krivični zakonik definiše sva pitanja vezana za krivično pravo i krivično zakonodavstvo, te je krivično pravo zakonsko pravo.

Krivično pravo je grana pozitivnog prava, koje ima za cilj da svojim pravnim normama suzbije kriminalitet i time zaštiti i očuva najznačajnije vrednosti društva.

Krivično pravo reguliše određena ponašanja kao krivična dela i ujedno propisuje krivične sankcije za ta dela,

kao i uslove za njihovu primenu prema učiniocima krivičnih dela.

Krivično pravo se može posmatrati kao objektivno pravo (skup zakonskih normi, koje su i deo pozitivnog prava) i subjektivno pravo (pravo na kažnjavanje koje isključivo pripada državi).

Razlikuje se:
– krivično materijalno pravo (reguliše pitanja koja se odnose na samo krivično delo),
– krivično procesno pravo (reguliše pitanja koja se odnose na postupak u kojem se utvrđuje krivična odgovornost).

Krivično pravo je međusobno povezano sa pojedinim granama prava, pri čemu je ta povezanost posebno izražena kod ove vrste prava, jer krivično pravo samo po sebi ne reguliše samostalno neku jasno ograničenu oblast društvenih odnosa.

Krivično pravo u širem smislu obuhvata: materijalno krivično pravo, krivično procesno pravo, krivično izvršno pravo, pravo privrednih prestupima i prekršajno pravo.

Prema Krivičnom zakoniku nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivična sankcija za delo koje pre nego što je učinjeno zakonom nije bilo određeno kao krivično delo, niti mu se može izreći kazna ili druga krivična sankcija koja zakonom nije bila propisana pre nego što je krivično delo učinjeno. Takođe Krivični zakonik propisuje da nema kazne bez krivice odnosno da se kazna i mere upozorenja mogu se izreći samo učiniocu koji je kriv za učinjeno krivično delo.

Krivično delo, se shodno Zakonu, definiše kao ono delo koje je zakonom predviđeno kao krivično delo, koje je protivpravno i koje je skrivljeno. Krivičnog dela nema ukoliko je isključena protivpravnost ili krivica, iako postoje sva obeležja krivičnog dela određena zakonom. Krivično delo, koje je počinjeno iz nehata, a ukoliko to zakon izričito predviđa, je učinjeno sa krivicom. Krivičnim delom se ne smatra delo koje je učinjeno kao nužna odbrana ili delo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi. Nije krivično delo ono delo koje je učinjeno u stanju neuračunljivosti.

Krivica, kao centralni deo krivičnog prava, postoji ako je učinilac u vreme kada je učinio krivično delo bio uračunljiv i postupao sa umišljajem. Učinilac pri tome mora biti svestan da je njegovo delo zabranjeno.

Krivične sankcije mogu biti:
– kazne (doživotni zatvor, kazna zatvora, novčana kazna, rad u javnom interesu i oduzimanje vozačke dozvole),
– mere upozorenja,
– mere bezbednosti,
– vaspitne mere.

Svrha izricanja krivičnih sankcija odnosno svrha kažnjavanja je:
– sprečavanje učinioca da čini krivična dela i uticanje na njega da ubuduće ne čini krivična dela,
– uticanje na druge da ne čine krivična dela,
– izražavanje društvene osude za krivično delo, jačanje morala i učvršćivanje obaveze poštovanja zakona,
– ostvarivanje pravednosti i srazmernosti između učinjenog dela i težine krivične sankcije.

Zakonom o prekršajima se određuje pojam prekršaja kao protivpravno delo koje je zakonom ili drugim propisom nadležnog organa određeno kao prekršaj i za koje je propisana prekršajna sankcija. Kažnjavanje za prekršaj je strogo zakonski određeno.

Advokat za kazneno pravo i prekršaje pruža sve pravne usluge koje su vezane za kazneno delo, krivicu, kaznene sankcije i prekršaje. Advokat za kazneno pravo i prekršaje pruža sledeće usluge:
• zastupanje i odbrana klijenata u krivičnim i prekršajnim postupcima pred nadležnim organima,
• zastupanje oštećenih u svim vrstama krivičnih i prekršajnih postupaka odbranu u svim vrstama krivičnih postupaka,
• zastupanje pravnih lice u postupcima za krivična dela,
• zastupanje pravnih lice u postupcima za počinjene privredne prestupe
• zastupanje maloletnih učinioca krivičnih dela i oštećenih maloletnih lica odbrana u svim vrstama prekršajnih postupaka,
• odbranu u svim vrstama krivičnih postupaka,
• odbranu u svim vrstama prekršajnih postupaka,
• savetovanje iz oblasti krivičnog i prekršajnog prava za fizička i pravna lica,
• pružanje pravnih usluga pri podnošenju krivičnih prijava, privatnih krivičnih tužbi i drugih vrsta akata u krivičnom postupku,
• pružanje pravnih usluga pri podnošenju predloga za nadoknadu imovinskopravnog zahteva, naknadu troškova postupka, naknadu štete zbog neopravdanog lišenja slobode.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.