Prema Zakonu o vanparničnom postupku, sud odlučuje o deobi zajedničkih stvari ili imovine. Prema zakonu:
• sam postupak deobe zajedničke imovine može da pokrene bilo koji zajedničar,
• predlog o deobi zajedničke imovine mora da obuhvati sve zajedničare,
• predlog se podnosi sudu na čijem se području stvar ili imovina nalazi, a ako se zajedničke stvari ili imovina nalaze na području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova.
Zakon nalaže da predlog o podeli zajedničke imovine u vansudskom postupku mora da sadrži sledeće:
– podatke o predmetu deobe i udelima zajedničara,
– podatke o zajedničarima, kao i o drugim licima koja na predmetu deobe imaju neko stvarno pravo,
– zemljišnoknjižni podaci za nepokretnosti, uz prilaganje odgovarajućih pismenih dokaza o pravu svojine, pravu službenosti i drugim stvarnim pravima.
Po prijemu predloga o deobi zajedničke imovine, sud postupa po predlogu.
Sud zakazuje ročište, na koje se pozivaju svi zajedničari, kao i lica koja na predmetu deobe imaju neko stvarno pravo.
Ukoliko sud utvrdi da je među zajedničarima sporno pravo na stvari koje su predmet deobe ili pravo na imovinu, udeo u zajedničkim stvarima, odnosno imovini ili je sporno koje stvari i prava ulaze u zajedničku imovinu, prekinuće postupak i uputiti predlagača da u određenom roku pokrene parnicu. U slučaju da predlagač u propisanom roku ne pokrene postupak, smatra se da je predlog povučen.
Prema zakonu, svaki učesnik na ročištu može da predloži da se na ročište pozovu i druga lica čiji bi interesi mogli biti deobom povređeni. Ako zajedničari ne ospore njihova prava, uneće se i to u zapisnik i uzeti u obzir prilikom donošenja odluke o deobi.
U toku postupka deobe, učesnici mogu da postignu poravnanje ili da ne postignu sporazum, od čega zavise i dalji sudski postupci:
1. ako učesnici u toku postupka postignu poravnanje o uslovima i načinu deobe, sud će poravnanje uneti u zapisnik nastojeći da se poravnanjem urede sva sporna pitanja između zajedničara, kao i stvarna prava drugih lica na predmetima deobe i prava ostalih lica prema zajedničarima u vezi sa izvršenom deobom;
2. ako učesnici ne postignu sporazum o načinu deobe, sud će ih saslušati, izvešće potrebne dokaze, a kad je to nužno i veštačenje, pa će, na osnovu rezultata celokupnog postupka, u skladu sa odgovarajućim zakonskim propisima materijalnog prava doneti rešenje o deobi i načinu deobe zajedničke stvari ili imovine, nastojeći da zadovolji opravdane zahteve i interese zajedničara.
Odluka suda u postupku deobe je u vidu rešenja o deobi, koje mora da sadrži sledeće podatke:
– predmet, uslove i način deobe zajedničke imovine,
– podatke o fizičkim delovima stvari i pravima koji su pripali svakom od zajedničara,
– prava i obaveze utvrđene deobom zajedničke imovine,
– način ostvarivanja službenosti i drugih stvarnih prava na delovima stvari, koja je fizički podeljena između zajedničara.
Advokat za porodično i nasledno pravo pruža pravne usluge koje obuhvataju sve radnje vezane za deobu imovine supružnika ili naslednika, prikupljanje neophodne dokumentacije, kao i zastupanje stranaka.