Krivično pravo je skup zakonskih pravnih propisa kojima se utvrđuju uslovi u cilju da se propisanim pravnim normama reguliše određena ponašanja kao krivična dela i ujedno propisuje krivične sankcije za ta dela, kao i uslove za njihovu primenu prema učiniocima krivičnih dela.  Krivično pravo razlikuje krivicu i krivično delo, kao dve različite pravne kategorije. Bez postojanja krivice, ne postoji krivično delo. Krivično pravo je u domaćem zakonodavstvu uređeno Krivičnim zakonikom.

U slučaju činjenja krivičnog dela pokreće se krivični postupak, a lice protiv koga je pokrenut krivični postupak stiče procesni subjektivitet okrivlјenog. Za okrivlјenog se vezuje niz prava i dužnosti koje određuju njegov procesni položaj.

Najznačajnije pravo oštećenog krivičnim delom, je pravo da preuzme krivično gonjenje, u slučaju odustanka javnog tužioca. Pravo oštećenog da preuzme krivično gonjenje je zagarantovano Krivičnim zakonikom. Kako bi se otklonile moguće negativne posledica suspenzije krivičnog gonjenja od strane javnog tužioca za krivična dela, a gde se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, za oštećenog je predviđena mogućnost da pod određenim uslovima on preuzme krivično gonjenje umesto javnog tužioca Oštećeni u tom slučaju postaje subjekat postupka odnosno oštećeni kao tužilac (supsidijarni tužilac), koji na taj način postaje procesna stranka.

Zastarelost krivičnog gonjenja je moguća u situacijama koje predviđa Krivični zakonik i to članom 103. i 104.

Zastarelost krivičnog gonjenja članom 103. se ne može se preduzeti kad protekne: dvadeset godina od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko petnaest godina; petnaest godina od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko deset godina; deset godina od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko pet godina; pet godina od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine; tri godine od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora preko jedne godine; dve godine od izvršenja krivičnog dela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna.

Tok i prekid zastarelosti krivičnog gonjenja su definisani Članom 104. Krivičnog zakonika:

  • Zastarelost krivičnog gonjenja počinje od dana kad je krivično delo izvršeno. Ukoliko posledica krivičnog dela nastupi kasnije, zastarelost krivičnog gonjenja počinje od dana kada je posledica nastupila.
  • Zastarelost ne teče za vreme za koje se po zakonu gonjenje ne može otpočeti ili nastaviti.
  • Zastarelost se prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi otkrivanja krivičnog dela ili radi otkrivanja i gonjenja učinioca zbog učinjenog krivičnog dela.
  • Zastarelost se prekida i kad učinilac u vreme dok teče rok zastarelosti učini isto tako teško ili teže krivičnog delo.
  • Svakim prekidom zastarelost počinje ponovo da teče.
  • Zastarelost krivičnog gonjenja nastaje u svakom slučaju kad protekne dvostruko vreme koje se po zakonu traži za zastarelost krivičnog gonjenja.

Advokat za krivično pravo se bavi svim pitanjima vezanim za krivično pravo. Između ostalog, advokat za krivično pravo pruža pravne usluge vezane za krivično gonjenje. Zastupajući stranku na sudu, advokat za krivično pravo zastupa i njene najbolje interese.

Sudska praksa

Nakon donošenja pravnosnažnog rešenja o odbacivanju optužnice u smislu člana 416. Zakonika o krivičnom postupku sud može ispitivati ispunjenost uslova za nastupanje apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja (član 103. i 104. Krivičnog zakonika) samo u situaciji kada ovlašćeni tužilac podnese predlog za nastavak krivičnog postupka u smislu člana 417. stav 1. tačka 2) Zakonika o krivičnom postupku.

Iz obrazloženja:

„Rešenjem Osnovnog suda odbijen je kao neosnovan zahtev branioca okrivlјenog, kojim je traženo da se utvrdi nastupanje apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja prema okrivlјenom, a kome je optužnim predlogom javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštava, stavlјeno na teret da je dana 08.08.2018. godine izvršio krivično delo laka telesna povreda iz člana 122. stav 2. u vezi stava 1. KZ. Rešenjem Višeg suda, odbijena je kao neosnovana žalba branioca okrivlјenog – advokata, izjavlјena protiv rešenja Osnovnog suda. Protiv navedenih pravnosnažnih rešenja, zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivlјenog – advokat, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 1) ZKP. Zahtev je neosnovan. Prema stanju u spisima, optužni predlog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva protiv okrivlјenog odbačen je zbog nesposobnosti okrivlјenog da učestvuje u krivičnom postupku, na osnovu člana 416. stav 1. tačka 3) ZKP. Imajući u vidu navedeno, te odredbu člana 417. stav 1. tačka 2) ZKP, kojom je propisano da će se krivični postupak u kome je odbačena optužnica nastaviti na zahtev ovlašćenog tužioca, kada prestanu razlozi iz člana 416. stav 1. tačka 2) i 3) ZKP, osim ako je nadležni državni organ povukao odobrenje za krivično gonjenje, to je po oceni ovoga suda, pravilan zaklјučak nižestepenih sudova da u konkretnom slučaju ne postoji zakonska mogućnost za primenu odredaba članova 103. i 104. KZ, obzirom da krivični postupak protiv okrivlјenog nije nastavlјen, pa u konkretnom slučaju ne postoji ovlašćeni tužilac, odnosno optužni akt po kome bi sud postupao. I po nalaženju ovoga suda, uslovi za utvrđivanje nastupanja apsolutne zastarelosti postojali bi tek u situaciji da nadležni javni tužilac podnese predlog za nastavak krivičnog postupka u smislu člana 417. stav 1. tačka 2) ZKP, i tek u ovoj situaciji, sud bi mogao da odluči o nastupanju apsolutne zastarelosti krivičnog gonjenja, obzirom da bi tada ovlašćeni tužilac postojao, pa bi postojala i zakonska mogućnost za primenu odredaba člana 103. i 104. KZ, kako to pravilno zaklјučuju nižestepeni sudovi u pobijanim rešenjima.“

Izvor: Iz presude Vrhovnog suda Kzz 76/25 od 26.02.2025. godine

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.