U pravnom kontekstu, doživotno izdržavanje je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (davalac izdržavanja) obavezuje da do kraja života izdržava drugu ugovornu stranu (primatelja izdržavanja), a zauzvrat davalac izdržavanja stiče pravo na imovinu primatelja izdržavanja (najčešće nepokretnosti) nakon smrti primatelja izdržavanja. Doživotno izdržavanje može biti obostrano korisno, jer se starija osoba, kao primatelj izdržavanja, obezbeđuje na negu i svu neophodnu pomoć koja joj je potrebna, dok davatelj izdržavanja stiče pravo svojine na nepokretnosti nakon smrti primatelja izdržavanja.

Doživotno izdržavanje nosi i određene rizike za obe ugovorne strane – primatelja izdržavanja i davatelja izdržavanja.

Potencijalni rizici i zaštita prava primaoca izdržavanja (stariju osobu):
• mogućnost neispunjavanja ugovorenih obaveza, gde davalac izdržavanja prestaje da pruža dogovorenu negu i pomoć; zaštita za primaoca izdržavanja u takvim slučajevima podrazumeva: jasno definisanje obaveza u ugovoru (ishrana, stanovanje, medicinska nega), postojanje klauzule o raskidu ugovora u slučaju neizvršenja obaveza ili pokretanje sudskog postupka za raskid ugovora i vraćanje imovine;
• zloupotreba ili pritisak na primaoca izdržavanja prilikom potpisivanja ugovora, gde primalac potpisuje ugovor o doživotnom izdržavanju pod pritiskom; zaštita od takvih okolnosti podrazumeva da prilikom overavanja ugovora kod notara, notar proveri da li je ugovor zaključen slobodnom voljom, a ukoliko kasnije ipak dođe do sumnje da je bilo prevare, moguće je pokrenuti sudski spor za poništenje ugovora o doživotnom izdržavanju;
• mogućnost da davalac izdržavanja pre vremena stekne pravo na imovinu iako je zakonom propisano da je to moguće isključivo nakon smrti primaoca; zaštita primaoca od ovakvih situacija uključuje isključenje ugovorne klauzule kojom se imovina prenosi odmah, već tek nakon smrti primaoca izdržavanja i ugovaranje doživotnog prava korišćenja imovine primaoca izdržavanja.

Potencijalni rizici za davaoca izdržavanja:
• prekomerni zahtevi primaoca izdržavanja tokom trajanja ugovora i van ugovorenih obaveza, gde se davalac izdržavanja može pravno zaštititi preciznim ugovornim odredbama o vrsti i obimu izdržavanja (koliko obroka dnevno, koja vrsta pomoći) ili dodavanje klauzule u ugovoru o prestanku obaveza ako primalac preterano zloupotrebljava ugovor o doživotnom izdržavanju;
• mogućnost da se ugovor raskine nakon dužeg pružanja izdržavanja odnosno jednostrani raskid ugovora od strane primaoca izdržavanja, kada davalac može ostati bez nadoknade za do tada pruženu brigu; način zaštite u ovakvim situacijama bi bio davanje mogućnosti davaocu izdržavanja prava na nadoknadu za sve što je pružio, ako dođe do raskida ugovora ili traženje obeštećenja sudskim putem;
• naslednici primaoca izdržavanja mogu osporavati ugovor o doživotnom izdržavanju nakon smrti primaoca i tražiti povrat imovine, što se predupređuje pravilnim sastavljanjem ugovora o doživotnom izdržavanju i njegovom overom kod notara, pri čemu davaoci izdržavanja treba da sve vreme brige prikupljaju i evidentiraju dokaze o pruženom izdržavanju (računi, medicinski troškovi, svedoci).

U eliminisanju mogućnosti rizika i za davaoca i za pružaoca izdržavanja i adekvatnoj pravnoj zaštiti ključnu ulogu ima advokat za nasledno pravo specijalizovan za imovinska pitanja. Advokat za imovinu pruža pravne usluge vezane za sve aspekte doživotnog izdržavanja. Advokat za imovinu pravilno sastavlja ugovor o doživotnom izdržavanju i pomaže kod njegove overe kod notara. Advokat za imovinu vrši proveru pravne sigurnosti postojećih ugovora i vrši eventualne korekcije u cilju zaštite ugovornih strana. Advokat za imovinu konstantno savetuje o potencijalnim rizicima i pravnim oblicima zaštite prava ugovornih strana. U slučaju sporova, advokat za nasledno pravo sa užom specijalizacijom za imovinsko pravo (advokat za imovinu) zastupa u sudskim sporovima, ukoliko dođe do osporavanja ugovora. Sudska praksa je pokazala da je za dokazivanje ispunjenja ugovornih obaveza ključno u sporovima voditi dokumentaciju o pruženom izdržavanju. Advokat za imovinu takođe pomaže u sprovođenju upisa u katastar nepokretnosti imovine davaoca izdržavanja na ime pružaoca, nakon smrti davaoca izdržavanja.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.