Skip to main content

Ukoliko u pravnom odnosu postoji strana koja dobrovoljno ne izvršava svoju obavezu, može se pokrenuti izvršni postupak, kao način rešavanja problema naplate potraživanja ili izvršenja dužne radnje (činjenja ili nečinjenja, odnosno trpljenja).

Lice koje pokreće izvršni postupak je izvršni poverilac.

Izvršni poverilac ima pravnosnažnu i izvršnu presudu suda, na osnovu koje realizuje svoje potraživanje. U određenim, zakonom predviđenim uslovima izvršni postupak se može pokrenuti i na osnovu verodostojne isprave.

Izvršni poverilac pokreće postupak izvršenja tako što podnosi Predlog za izvršenje nadležnom sudu. O predlogu za izvršenje odlučuju u prvom stepenu osnovni ili privredni sud. Mesno nadležan sud je onaj sud na čijem području izvršni dužnik ima prebivalište ili boravište ili sedište kao pravno lice. Uz Predlog se istovremeno podnosi pravnosnažna i izvršna sudska odluka, odnosno verodostojna isprava.

Predlog izvršenja je formalnog karaktera i mora da sadrži sledeće elemente:
• naznačenje nadležnog suda pred kojim se pokreće izvršni postupak,
• podatke o izvršnom poveriocu i izvršnom dužniku,
• podatke o izvršnoj ispravi,
• podatke o obavezi koja se prinudno izvršava (novčana sredstva, pokretne i nepokretne stvari),
• predloženo sredstvo izvršenja,
• podatke o predmetu izvršenja,
• podatke o predloženom javnom izvršitelju,
• sve ostale potrebne podatke zakonom propisane za pojedine situacije.

Identifikacioni podaci o izvršnom dužniku i izvršnom poveriocu koji je fizičko lice su: ime i prezime i prebivalište; jedinstveni matični broj građana. Identifikacioni podaci o izvršnom dužniku i izvršnom poveriocu koji je pravno lice su: poslovno ime i sedište, matični broj i poreski identifikacioni broj. Identifikacioni podaci o izvršnom dužniku i izvršnom poveriocu koji je strano pravno lice su: poslovno ime i sedište i odgovarajući identifikacioni broj. Identifikacioni podaci o izvršnom dužniku i izvršnom poveriocu koji je preduzetnik ili fizičko lice koje obavlja delatnost su: poslovno ime ili ime i prezime, matični broj i poreski identifikacioni broj.

Izvršne isprave su: izvršna sudska odluka i sudsko poravnanje koji glase na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje; izvršna odluka doneta u prekršajnom ili upravnom postupku i upravno poravnanje koji glase na novčanu obavezu ako posebnim zakonom nije drukčije određeno; izvod iz Registra zaloge i izvod iz Registra finansijskog lizinga; ugovor o hipoteci i založna izjava; plan reorganizacije u stečajnom postupku čije je usvajanje rešenjem potvrdio sud; javnobeležničke isprave koje imaju snagu izvršne isprave; sporazum o rešavanju spora putem posredovanja, koji ispunjava uslove određene zakonom kojim se uređuje posredovanje u rešavanju sporova; odluka Ustavnog suda kojom je usvojen zahtev podnosioca ustavne žalbe za naknadu štete; isprava koja je ovim ili drugim zakonom određena kao izvršna isprava.

Nakon podnošenja Predloga za izvršenje od strane izvršnog poverioca, sud razmatra blagovremenost, sadržinu i dozvoljenost Predloga za izvršenje. Ukoliko sud usvoji Predlog, donosi Rešenje o izvršenju i upućuje predmet javnom izvršitelju na dalje postupanje ili sam sprovodi izvršenje. Javni izvršitelj sprovodi izvršenje rešenja o izvršenju na osnovu izvršne ili verodostojne isprave i rešenja o prethodnoj ili privremenoj meri koje donese sud za čije područje je imenovan (mesna nadležnost javnog izvršitelja).

Nakon zaprimljenog predmeta (rešenja) od suda, javni izvršitelj donosi Zaključak kojim određuje visinu predujma. Komunikacija sa javnim izvršiteljem je po pravilu pismena, a osnovne informacije se mogu dobiti i usmeno. Tok predmeta se može pratiti i na Portalu sudova Srbije.

Predujam je novčani iznos koji određuje izvršitelj u skladu sa propisanom javnoizvršiteljskom tarifom. Predujam plaća izvršni poverilac unapred i predstavlja naknadu za sve radnje koje će izvršitelj preduzeti. Ukoliko se predujam ne uplati u naznačenom roku, smatraće se da je izvršni poverilac odustao od izvršenja i postupak se obustavlja. U slučaju obustave postupka zbog neplaćanja predujma, javni izvršitelj dostavlja račun izvršnom poveriocu na ime naknade za donošenje odluka o predujmu, obustavi postupka, kao i dostavljanje pismena. U slučaju neplaćanja računa javnom izvršitelju pokreće se izvršni postupka za naplatu.

Nakon uplaćenog iznosa predujma, javni izvršitelj otpočinje radnje izvršenja. Javni izvršitelj započinje konkretne korake naplate. U slučaju da je izvršni dužnik ima imovinu i primanja, izvršni postupak je efikasan. Ukoliko je izvršni dužnik ne prima poštu ili nije poznato njegovo stvarno prebivalište, te nema primanja, izvršenje je komplikovanije i podrazumeva da javni izvršitelj izvrši određene provere i uputi niz dopisa na različite adrese organa koji pružaju pomoć u postupku izvršenja (bankama, Poreskoj upravi, PIO fondu, MUP-u), kako bi prikupio informacije o izvršnom dužniku i pronašao imovinu iz koje se vrši naplata. Radnje koje preduzima javni izvršitelj prate zaključci, tj. odluke kojima se sprovodi izvršenje, a koje dostavlja izvršnom poveriocu. Troškovi izvršenja su veći ukoliko je naplata odnosno izvršenje komplikovanije.

U slučaju smrti izvršnog dužnika, postupak izvršenja se prekida do ostavinskog postupka, nakon čega se postupak izvršenja nastavlja, a na mestu dužnika je dužnikov naslednik. U slučaju pokretanja stečaja dužnika, postupak izvršenja se prekida, a dug se naplaćuje u stečajnom postupku, tako što se izvrši prijava potraživanja.

Posle podnošenja predloga za izvršenje teče novi rok zastarelosti od 10 godina, pa se potraživanje može naplatiti sve do isteka roka na celokupnoj imovini izvršnog dužnika.