Zakonik o krivičnom postupku uređuje i definiše pravila kako niko nevin ne bi bio osuđen, a da se učiniocu krivičnog dela izrekne krivična sankcija pod uslovima koje propisuje krivični zakon, na osnovu zakonito i pravično sprovedenog postupka. U slučaju činjenja krivičnog dela pokreće se krivični postupak, a lice protiv koga je pokrenut krivični postupak stiče procesni subjektivitet okrivljenog. Za krivična dela za koja se goni po službenoj dužnosti ovlašćeni tužilac je javni tužilac, dok je za krivična dela za koja se goni po privatnoj tužbi ovlašćeni tužilac je privatni tužilac.

Krivični postupak je proces tokom kog se utvrđuje krivica ili nevinost osobe koja je optužena za krivično delo.

Krivični postupak, kao procesni postupak, se deli na prvostepeni krivični postupak i postupak po pravnim lekovima odnosno drugostepeni krivični postupak. Prvostepeni redovni krivični postupak je onaj krivični postupak koji se odvija pred prvostepenim sudom sa ciljem da se rasvetli i reši krivična stvar. Prvostepeni krivični postupak ima dva stadijuma – prethodni i glavni krivični postupak. Drugostepeni krivični postupak je fakultativan krivični postupak, koji se vodi pred višim sudom i uslovljen je upotrebom redovnih pravnih lekova od strane ovlašćenih subjekata radi raspravljanja i odlučivanja o pravilnosti i zakonitosti suđenja prvostepenog suda.

Krivični postupak se odvija po pravilima koje je predvideo zakonodavac i ona su formalne prirode. Suština krivičnog postupka je da se osigura pravda i zaštita prava svih učesnika postupka.

Krivični postupak obuhvata sledeće faze:

  • istraga (policija i tužilaštvo prikupljaju dokaze i sve raspoložive informacije o navodnom krivičnom delu, što obuhvata ispitivanje svedoka, pregledanje materijalnih dokaza i po potrebi druge istražne radnje),
  • podizanje optužnice (ukoliko tužilaštvo smatra da ima dovoljno dokaza podiže se optužnica protiv osumnjičenog lica i u optužnici se opisuje krivično delo za koje se osumnjičeni tereti),
  • pripremno ročište (preliminarno saslušanje tokom kog sud razmatra osnovanost optužnice i odlučuje o daljem toku krivičnog postupka),
  • suđenje (centralni deo krivičnog postupka gde sud razmatra dokaze, saslušava svedok, tužilaštvo i odbrana iznose svoje argumente i dokaze, te sud na kraju postupka odlučuje o krivici ili nevinosti optuženog lica),
  • presuda (sud donosi presudu na osnovu prethodnih faza krivičnog postupka i ukoliko je optuženi bude proglašen krivim, sud određuje kaznu, a ako je optuženi oslobođen krivice, krivični postupak se završava),
  • žalba (po presudi i tužilaštvo i obrana imaju pravo podnošenja žalbe na presudu ili kaznu, te se ko žalbi postupa pred višim sudom, koji potvrđuje, pobija ili preinačuje prvostepenu presudu delimično ili u celosti).

Krivični postupak je veoma važan pravni postupak, jer omogućava očuvanje pravnog poretka i zaštitu društva od kriminalnih aktivnosti. U isto vreme, krivični postupak štiti i prava okrivljenog – pravo na pravično suđenje i pravo na odbranu. Kako bi krivični postupak, kao formalni postupak, obezbedio zaštitu i društva i okrivljenog, neophodno je da ga vodi lice specijalizovano za krivično pravo – advokat za krivično pravo. Advokat za krivično pravo može zastupati okrivljenog, kao advokat odbrane ili zastupati tužioca kao advokat tužilaštva. Advokat za krivično pravo savetuje klijente o pravima i obavezama u vezi krivičnog dela, prikuplja dokaze i sve informacije od značaja za sudski postupak. Advokat za krivično pravo pokreće privatnu tužbu i vodi postupak u najboljem interesu stranke. Advokat za krivično pravo, po presudi, podnosi žalbe i vodi sve žalbene i druge postupke. Advokat za krivično pravo zastupa maloletnika, ako je optužen za kazneno delo (istraživanje slučaja, priprema obrane, zastupanje na sudu i borba za interese maloletnog klijenta). Ukoliko je maloletnik žrtva kaznenog dela, advokat za krivično pravo ih zastupa kao oštećena lica (zastupa njihove interese u postupku, pružajući im pravnu podršku, savete o njihovim pravima i mogućnostima odštete, zastupaju ih pred sudom).

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd ima pravno i sudsko iskustvo i na strani branioca i na strani tužioca, bilo punoletnih, bilo maloletnih lica. Kancelarija nudi sve pravne usluge u skladu sa okolnostima lica koje zastupa, a u skladu sa Krivičnim zakonikom, počev od konsultacija, pa do zastupanja i podnošenja žalbi.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.