Radno pravo i radni odnosi su u domaćem zakonodavstvu uređeni Zakonom o radu, kao bazičnim zakonskim aktom iz ove oblasti. Zakon o radu definiše prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada, u skladu sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama. U skladu sa zakonom, prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa uređuju se i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu – samo kada je to zakonom određeno.

Kolektivni ugovor i pravilnici su opšti, interni akti poslodavca, kojima se bliže uređuju pitanja iz radnog odnosa kod svakog poslodavca pojedinačno.

Međusobni odnos Zakona o radu (i ostalih zakona kojima se utvrđuju radno pravo i radni odnosi), kolektivnog ugovora, pravilnika o radu i ugovora o radu je hijerarhijski i to tako da svi zakonski akti koje kreira poslodavac proizilaze iz zakona.

Kolektivni ugovor, pravilnici o radu i ugovor o radu moraju biti u skladu sa svim odredbama Zakona o radu.

Kolektivni ugovor i pravilnik o radu, kao i ugovor o radu ne mogu, prema zakonodavcu, da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od svih onih prava i uslova rada koji su predviđeni zakonom. Svakom poslodavcu je data zakonska mogućnost da zaposlenima (ugovor o radu) i opštim aktima mogu da utvrde samo ista ili veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova utvrđenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrđena zakonom.

Postoji mogućnost da poslodavac, kao opšta, interna akta, predvidi postojanje i posebnog kolektivnog ugovora, pored opšteg. Posebni kolektivni ugovor ne može da utvrditi manja prava i nepovoljnije uslove rada za zaposlene od prava i uslova rada koji su predviđeni opštim kolektivnim ugovorom. Opšti kolektivni ugovor obavezuje poslodavca, kao člana udruženja poslodavaca, da donese poseban kolektivni ugovor koji nije u suprotnosti sa odredbama opšteg kolektivnog ugovora odnosno kolektivnim ugovorom se ne mogu se utvrditi manja prava i nepovoljniji uslovi rada zaposlenom od prava i uslova utvrđenih opštim, odnosno posebnim kolektivnim ugovorom koji obavezuje tog poslodavca.

U slučajevima da poslodavac ne ispoštuje zakonsku normu usklađivanja svojih opštih akata sa zakonom tj. ukoliko su sve ili pojedine odredbe opšteg akta takve da utvrđuju nepovoljnije uslove rada od uslova utvrđenih zakonom, primenjuju se odredbe zakona.

Ugovor o radu je ugovor kojim se zasniva radni odnos kod poslodavca. Ugovor o radu je ugovor kojim se zasniva radni odnos između poslodavca i zaposlenog, a kojim se detaljno regulišu njihova međusobna prava i obaveze. Na ugovor o radu se primenjuju norme radnog prava, regulisan je posebnim zakonskim normama, od kojih se kao opšti zakonski propis primenjuje Zakon o radu. Zakon o radu detaljno definiše formu i sadržinu ugovora o radu.

Ugovor o radu može biti sačinjen tako da ne ispunjava sve zakonski propisane norme ili bude prekršeno neko od prava zaposlenog i/ili poslodavca iz ugovora o radu. Ugovor o radu je ništavan kada sadrži odredbe kojima se zaposleni stavlja u nepovoljniji položaj od onog koji je predviđen zakonom i opštim aktom i ukoliko je zasnovan na netačnim informacijama u pogledu prava, obaveza i odgovornostima zaposlenog koje mu poslodavac daje prilikom sklapanja ugovora o radu. Ugovor o radu koji je u celosti ništav ili su ništave neke njegove odredbe može da bude predmet tužbe kojom se utvrđuje ništavost. Pravo da se zahteva utvrđivanje ništavosti ugovora o radu ne zastareva.

Angažovanje stručnog lica iz oblasti radno pravo (advokat za radno pravo) može pomoći kako zaposlenima, tako i poslodavcima. Ako zaposleni sumnja da mu je ponuđen ugovor o radu, koji je u suprotnosti sa zakonom, advokat za radno pravo će mu pružiti detaljne informacije o zakonskim odredbama i pravima i obavezama koje iz njih proističu. Za sva dokumenta, kojima se zaposleni stavlja u nepovoljniji položaj po ma kom osnovu, advokat za radno pravo može da pokrene sudski postupak podnošenjem tužbe. Advokat za radno pravo zastupa zaposlenog tokom parnice vodeći računa o najboljim interesima klijenta. Advokat za radno pravo može biti angažovan od strane poslodavaca, kako bi se interna i opšta akta (kolektivni ugovori i pravilnici o radu, potom ugovori o radu i aneksi ugovora o radu) uskladila sa zakonom. Advokat za radno pravo prati sve izmene zakona i ažurira dokumenta u skladu sa njima. U slučajevima da se pokrene sudski postupak od strane poslodavca povodom radnog odnosa, advokat za radno pravo zastupa stranku.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd se dugi niz godina bavi advokatskim poslovima, okupljajući vodeći tim iz svih pravnih oblasti. Kancelarija pruža sve pravne poslove iz oblasti radno pravo, vodeći računa o najboljim interesima klijenata (zaposlenih i poslodavaca).

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.