Nasledno pravo je grana imovinskog prava koja se bavi imovinskopravnim posledicama smrti. Normama naslednog prava uređene su oblasti raspravljanja zaostavštine tj. ostavinski postupak, sačinjavanja testamenta, zaključenja ugovora o doživotnom izdržavanju, zaključivanje ugovora o raspodeli imovine za života, kao najvažnijim delovima naslednog prava. Nasledno pravo naslednik može ostvariti na dva načina: po osnovu zakona ili testamenta.
Naslednik je lice koje nasleđuje zaostavštinu preminulog lica – ostavioca. Predmet zaostavštine su sva nasleđivanju podobna prava, koja su ostaviocu pripadala u trenutku smrti. Naslednik, pored prava nasleđuje i obaveze ostavioca.
Zakonom o nasleđivanju predviđena je i zakonska mogućnost naslednika da se odrekne nasledstva.
Odricanje od nasleđa (odricanje od nasledstva) je pravni postupak kojim se naslednik odriče prava na imovinu preminule osobe.
Odricanje od nasleđa se može učiniti iz različitih razloga, kao što su izbegavanje dugova, složeni porodični odnosi ili lična želja naslednika.
Odricanje od nasleđa je moguće u vidu izjave naslednika pred sudom i to do okončanja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavštine.
Osnove karakteristike i pravila vezane za odricanje od nasleđa:
- naslednik se može odreći nasleđa samo u svoje ime,
- izjava o odricanju, koja je data pod uslovom ili rokom se smatra izjavom koja ne proizvodi pravno dejstvo,
- odricanje od nasledstva ne može biti delimično, već isključivo potpuno odricanje,
- jednom data izjava o odricanju od nasleđa je neopoziva,
- naslednik koji se odrekao nasleđa može zahtevati poništaj izjave o odricanju samo ukoliko je ona posledica prinude, pretnje, prevare ili zablude,
- u slučaju da naslednik umre pre završetka prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavštine, a ne odrekne se nasleđa, njegovo pravo odricanja tada prelazi na njegove naslednike,
- zakon predviđa mogućnost odricanja od nasleđa u korist određenog naslednika, što ima karakter izjave o prijemu nasleđa uz istovremeno ustupanje naslednog dela drugom nasledniku,
- odricanje od nasleđa koje nije otvoreno se smatra ništavim.
Odricanje od nasleđa povlači za sobom i određene pravne posledice:
- naslednik koji se odrekao nasleđa se smatra da nikada nije bio naslednik,
- deo nasleđa kog se naslednik odrekao prelazi na druge naslednike, prema zakonu ili testamentu,
- odricanje nasleđa u korist drugog naslednika može imati određene poreske posledice.
Zakonom o nasleđivanju je definisano i kada se naslednik ne može odreći nasledstva. Nasleđa se ne može odreći onaj naslednik koji se izričito ili prećutno primio nasleđa.
Sva pravna pitanja i pravne radnje, koje se odnose na nasledno pravo i nasleđivanje rešava advokat za nasledno pravo. Advokat za nasledno pravo pruža i pravnu pomoć naslednicima koji žele da se odreknu nasleđa i upoznaje ih sa pravnim posledicama odricanja. Advokat za nasledno pravo sastavlja izjavu o odricanju i zastupa stranku pred sudom. Advokat za nasledno pravo takođe i zastupa, ugovara i pribavlja dokumentaciju vezano za: ostavinsku raspravu, sve postupke povodom naslednopravnih odnosa, namirenje potraživanja u ostavinskom postupku i obezbeđenje zaostavštine. Advokat za nasledno pravo takođe pruža sve pravne usluge koje su vezane za sastavljanje naslednopravnih ugovora, testamenta (sastavljanje testamenta, izvršenje testamenta i njegov poništaj), postupak proglašenja testamenta, proglašenje nestalog lica za umrlo, kao i dokazivanje smrti. Angažovani advokat za nasledno pravo osigurava se sastavljanje ugovora o doživotnom izdržavanju u skladu sa zakonskim odredbama i voljom primaoca izdržavanja, čime se značajno otežava postupak poništenja ugovora o doživotnom izdržavanju. Advokat za nasledno pravo takođe sastavlja i ugovore o poklonu, koji su česti u okviru porodičnih odnosa.