Porez je nedobrovoljno plaćanje državi, koje nije praćeno protivuslugom koju bi od države primio platilac poreza. Porez je javni prihod, koji ubire država preko institucije Poreske uprave. Porezi su najvažniji izvor budžeta namenjenog funkcionisanju države, kao i njenom finansiranju javnih dobara i zajedničkih potreba.

Za imovinu se vezuju sledeći porezi: porez na imovinu „u statici”, porez na nasleđe i poklon, porez na prenos apsolutnih prava, porezi na upotrebu, držanje i nošenje dobara (porez na upotrebu motornih vozila, porez na upotrebu plovila, porez na upotrebu vazduhoplova i porez na registrovano oružje).

Zakonom o porezima na imovinu je definisano da se porezima na imovinu smatraju:

porez na imovinu,

porez na nasleđe i poklon

i porez na prenos apsolutnih prava.

Pored Zakona o porezu na imovinu, materija poreza na nasleđe u našem pravnom sistemu regulisana je i poreskopravnim propisima Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Vezano za pravni institut nasleđivanja, kako u formalno, tako i u faktičkom smislu, a u skladu sa zakonima, važne su tri činjenice:
1) ostavilac,
2) zaostavština,
3) naslednici.

U skladu sa Zakonom o porezima na imovinu, porez na nasleđe i poklon plaća se na pravo svojine i druga prava na nepokretnosti, koje naslednici naslede tj. poklonoprimci prime na poklon.

Predmet oporezivanja kod primljenog nasledstva ili poklona, shodno Zakonu o porezima na imovinu, su:
• gotov novac,
• štedni ulog,
• depozit u banci,
• novčano potraživanje,
• digitalna imovina,
• pravo intelektualne svojine,
• pravo svojine na upotrebljavanom motornom vozilu, upotrebljavanom plovilu, odnosno upotrebljavanom vazduhoplovu i drugim pokretnim stvarima,
• prenos bez naknade imovine pravnog lica, koja obuhvata gotov novac, štedni ulog, novčano potraživanje i pravo svojine na upotrebljenom motornom, plovnom vozilu.

Zakonom o porezu na imovinu su, kao predmet oporezivanja odnosno plaćanja poreza na nasleđe i poklon, izuzeti pokretne i nepokretne stvari i sve one stvari koje se ne smatraju poklonom. Porez se ne plaća ukoliko je:
• bez naknade primljeno pravo na nepokretnostima i pokretnim stvarima na koja se plaća porez na dodatu vrednost, u skladu sa propisima kojima se uređuje porez na dodatu vrednost, nezavisno od postojanja ugovora o poklonu,
• ostvaren prihod fizičkog lica po osnovima koji su izuzeti iz dohotka za oporezivanje, odnosno koji je predmet oporezivanja porezom na dohodak građana, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dohotka građana,
• ostvaren prihod pravnog lica koji se uključuje u obračun osnovice za oporezivanje porezom na dobit pravnih lica, u skladu sa zakonom kojim se uređuje oporezivanje dobiti pravnih lica,
• ako je došlo do prenosa dobitka u igri na sreću sa organizatora igre na dobitnika,
• ako je došlo do prenosa udela u pravnom licu, odnosno hartija od vrednosti,
• poklona ili nasleđa mopeda, motokultivatora, traktora, radnih mašina, vozila koja nisu motorna, odnosno vozila koja se ne smatraju upotrebljavanim u smislu ovog zakona,
• ostvareno nasleđe ili primljeno kao poklon plovilo koje se ne smatra upotrebljavanim, kao i državni vazduhoplov, vazduhoplov bez sopstvenog pogona, odnosno vazduhoplov koji se ne smatraju upotrebljavanim,
• nasleđena odnosno poklonjena ljudska ćelija, tkivo i organ,
• nasleđen ili poklonjen novac, pravo ili stvari iz, koje naslednik nasledi, odnosno poklonoprimac primi na poklon od istog lica i to za vrednost nasleđa odnosno poklona u iznos do 100.000,00 dinara u jednoj kalendarskoj godini po svakom od tih osnova.

Advokat za poresko pravo može pružiti usluge sveobuhvatnog poreskog savetovanja u pogledu poreza na nasleđe i poklon. Takođe, advokat za poresko pravo pruža usluge jasnog definisanja poreskih obaveza koje proističu iz Zakona o porezu na imovinu, a u pogledu poreza na nasleđeno ili poklonjeno bilo u postupku raspodele zaostavštine, primanja poklona (po osnovu ugovora ili na drugi način) za sva fizička i pravna lica. Važan deo poreza na nasleđe i poklone, kao problematika kod koje advokat za poresko pravo može pružiti pravnu pomoć, se odnosi na stvari i prava na koje se ne plaća ova vrsta poreza – tumačenje Zakona u cilju izbegavanja činjenja poreskog prekršaja za sva fizička i pravna lica, koja su poklonoprimci ili naslednici.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.