Priroda društva sa ograničenom odgovornošću je takva da se ono smatra društvom kapitala sa značajnim karakteristikama društva lica, te se udeo u njemu može prenositi uz određene uslove i ograničenja, shodno našem pravu.

Prenos vlasništva nad udelom u društvu sa ograničenom odgovornošću regulisan je odredbama Zakona o privrednim društvima („Sl. glasnik RS“, br. 36/2011, 99/2011, 83/2014 – dr. zakon i 5/2015), kao i osnivačkim aktom društva (koji mora biti usklađen sa Zakonom).

Forma prenosa vlasništva nad udelom u društvu sa ograničenom odgovornošću je pisana, u vidu ugovora, kod kog moraju biti overeni potpisi i prenosioca i sticaoca udela. Prenosilac udela solidarno odgovara sa sticaocem udela za sve obaveze prema društvu po osnovu svog neuplaćenog ili neunetog uloga u osnovni kapital društva, kao i za obavezu dodatnih uplata u pogledu tog udela, prema stanju na dan prenosa udela.

Shodno Zakonu, udeo člana društva se može podeliti po više osnova:

• ugovorom o prenosu dela udela,

• pravnom sledbeništvu,

• ugovorom o podeli udela između suvlasnika,

• po drugim osnovama, u skladu sa zakonom.

Prenos udela u društvu sa ograničenom odgovornošću se može vršiti u dva različita režima:
1. režim slobodnog prenosa udela,
2. režim prenosa udela uz poštovanje prava prečeg sticanja.

Prema zakonu, slobodan prenos udela se odnosi na određene kategorije lica odnosno udeo se može slobodno preneti drugom članu društva ili društvu, bračnom drugu prenosioca, bratu, sestri, pretku, potomku ili bračnom drugu potomka kao i zakonskom zastupniku ili nasledniku člana društva nakon njegove smrti, kao i u postupku statusne promene društva. U slučaju smrti člana društva, naslednici tog člana stiču njegov udeo u skladu sa zakonom kojim se uređuje nasleđivanje.

Režim prenosa udela uz poštovanje prava prečeg sticanja ima dva nivoa. Prvi nivo je nivo prioritetnog prava prečeg sticanja i to pravo ima samo društvo. Drugi nivo prava prečeg sticanja, shodno zakonu, je redovno pravo prečeg sticanja i to pravo imaju svi drugi članovi društva.

Kod režima prenosa udela uz poštovanje prava prečeg sticanja, članovi društva imaju pravo preče kupovine udela. Ovo pravo može biti isključeno osnivačkim aktom društva ili samim Zakonom. Prenosilac udela ima obavezu da, pre prenosa udela trećem licu, svoj udeo ponudi svim drugim članovima društva, ukoliko ih ima. Ponuda za ovu vrstu prenosa se daje u pisanoj formi i neophodno je da sadrži sve bitne elemente ugovora o prenosu udela. Rok u kom član društva koji koristi pravo prečeg sticanja je u obavezi da se na ponudu izjasni u roku od 30 dana., takođe u pisanoj formi. Ukoliko postoji više članova koji koriste ovo pravo, a ne postigne se između njih sporazum o načinu prenosa udela, prenos se vrši srazmerno učešću njegovog udela u zbiru udela svih drugih članova društva koji su prihvatili ponudu. U slučaju da nekom članu društva nije dostavila pisana ponuda o prenosu udela uz poštovanje prava prečeg sticanja, taj član ima pravo da pokrene tužbu. Tužbom, oštećeni član društva, može tražiti: da se izvrši poništaj ugovora ili drugog akta o prenosu udela, da se obaveže tuženi član društva na prenos udela tužiocu, da presuda zameni ugovor o prenosu udela između tužioca i tuženog člana društva. Na upućenu ponudu o prenosu udela pravom preče kupovine svim drugim članovima društva, članovi društva mogu da ne odgovore. Tada, prenosilac udela, može u roku od 90 dana od dana isteka roka za prihvat ponude da zaključi ugovor o prenosu udela sa trećim licem. Uslovi za zaključenje ugovora sa trećim licima ne mogu biti povoljniji od uslova koji su navedeni u ponudi za lica koja su imala pravo preče kupovine udela. Izuzetak može biti samo ukoliko osnivačkim aktom nije drugačije predviđeno, u skladu sa Zakonom. Pored ponude za prenos vlasništva nad udelom u društvu sa ograničenom odgovornošću, postoji i mogućnost javne prodaja ili licitacije. Kod pokretanja ovog postupka, članovi mogu steći udeo samo na taj način – u postupku javne ponude.
Društvo sa ograničenom odgovornošću može svojim osnivačkim aktom predvideti da se pravo prenosa udela u društvu može vršiti i na lice koje nije član društva. Za takav režim prenosa udela neophodno je da prethodno postoji izričita saglasnost društva ili da ono odredi treće lice na koje prenosilac udela može preneti udeo pod istim uslovima i to isključivo na to treće lice pod tačno određenim uslovima. Ukoliko ne postoji traženu saglasnost, a društvo pri čemu ne odredi treće lice, prenosilac udela može tužbom protiv društva zahtevati donošenje presude koja će zameniti saglasnost društva.

Prodaja udela u društvu sa ograničenom odgovornošću može biti i u izvršnom postupku ili u postupku sudskog ili vansudskog namirenja. Tada se prenos udela vrši u skladu sa zakonom koji uređuje zalogu na pokretnim stvarima. U izvršnom postupku ili u postupku sudskog ili vansudskog namirenja za prenos udela, za članove društva postoje dve mogućnosti:
• članovi društva koji imaju pravo preče kupovine u odnosu na taj udeo zadržavaju to pravo,
• ukoliko je osnivačkim aktom predviđeno pravo društva na davanje prethodne saglasnosti na prenos udela, saglasnost društva za prodaju udela nije potrebna, ali društvo ima pravo na određivanje kupca udela.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.