Centralno pitanje radnog prava su radni odnosi i pravni položaj subjekata radnog prava odnosno zaposlenih i poslodavaca. Radni odnosi su ugovorni odnosi između zaposlenog i poslodavca koji se zasnivaju na osnovu ugovora o radu. Poslodavac je u obavezi da pre zaključivanja ugovora o radu obavesti zaposlenog o poslu koji će obavljati, uslovima rada, pravima i obavezama iz radnog odnosa, organizaciji rada i poslovanja kod poslodavca, načinu prestanka radnog odnosa, razlozima za prestanak radnog odnosa, kao i uslovima i pravilima u vezi sa ispunjavanjem ugovornih i drugih obaveza iz radnog odnosa.

Zakon o radu, pored ostalog,

definiše i uređuje načine prestanka radnog odnosa.

Shodno zakonu, prestanak radnog odnosa može biti:
1. istekom ugovora o radu,
2. na zahtev roditelja ili staratelja zaposlenog mlađeg od 18 godina života,
3. prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog ili poslodavca,
4. sporazumni prestanak radnog odnosa,
5. otkazom ugovora o radu,
6. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom.

Prestanak radnog odnosa može biti usled određenih okolnosti na strani poslodavca ili na strani zaposlenog, nezavisno od volje poslodavca ili zaposlenog. Kada je reč o zaposlenom, prestanak radnog odnosa mimo njegove volje se odnosi na starosnu dob i radni staž zaposlenog, te prestanak radnog za zaposlenog, odnosa usled tih okolnosti, nastupa kada je navršio 65 godina života i u isto vreme ostvario radni staž u trajanju najmanje 15 godina (ukoliko se poslodavac i zaposleni drukčije ne sporazumeju). Prestanak radnog odnosa za zaposlenog, mimo njegove volje, nastupa i ukoliko je on izgubio radnu sposobnost, ukoliko mu je po pravnosnažnoj odluci suda ili drugog organa zabranjeno da obavlja određene poslove, a ne može da mu se obezbedi obavljanje drugih poslova, izdržava kaznu zatvora ili mu je izrečena mera bezbednosti, vaspitna ili zaštitna mera u trajanju dužem od šest meseci i zbog toga mora da bude odsutan sa rada, kao i usled smrti. Prestanak radnog odnosa, gledano na strani poslodavca, mimo njegove volje, nastaje usled nastupanja okolnosti prestanka rada poslodavca odnosno gubitkom njegovog statusa privrednog subjekta.

Sporazumni prestanak radnog odnosa je vid prestanka radnog odnosa na osnovu pisanog sporazuma, potpisanog između poslodavca i zaposlenog. Sporazumni prestanak radnog odnosa nastaje voljom i poslodavca i zaposlenog. Kod sporazumnog prestanka radnog odnosa, poslodavac ima obavezu da pismenim putem, a pre potpisivanja sporazuma o prestanku radnog odnosa, zaposlenog obavesti o posledicama do kojih dolazi u ostvarivanju prava za slučaj nezaposlenosti, da za zaposlenog uplati sve neizmirene poreze i doprinose, zaradu, naknadu zarade i nadoknadi sve troškove koje je obavezan prema zakonu o radu, opštim aktom i ugovorom o radu. Poslodavac ima obavezi da zaposlenog, sa kojim je potpisan sporazumi prekid rada odjavi sa osiguranja kod Centralnog registra obaveznog osiguranja.

Otkaz ugovora o radu kao način prestanka radnog odnosa, može biti dvojak odnosno može nastati otkazom ugovora o radu od strane zaposlenog ili otkazom ugovora o radu od strane poslodavca. U slučaju otkaza ugovora o radu od strane zaposlenog, otkaz ugovora o radu zaposleni dostavlja poslodavcu u pisanom obliku, najmanje 15 dana pre dana koji je zaposleni naveo kao dan prestanka radnog odnosa (otkazni rok). Opštim aktom ili ugovorom o radu može da se utvrdi duži otkazni rok, ali ne duži od 30 dana. Prestanak radnog odnosa otkazom ugovora o radu od strane poslodavca može da bude samo ukoliko za to postoji opravdani razlog, a koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog i njegovo ponašanje, nastanak nesposobnosti za rad, povredu radne obaveze ili nepoštovanje radne discipline ili usled tehnoloških, ekonomskih ili organizacionih promena poslodavca, potreba za vršenjem rada zaposlenog je prestala. Poslodavac može zaposlenom da otkaže ugovor o radu ukoliko je zaposlen pravnosnažno osuđen za krivično delo na radu ili u vezi sa radom, ne ostvaruje rezultate rada ili nema potrebna znanja i sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi, nesavesno ili nemarno izvršava radne obaveze, ukoliko neopravdano odbije da obavlja poslove i izvršava naloge poslodavca u skladu sa zakonom, ako zloupotrebi položaj ili prekorači ovlašćenja, zbog dolaska na rad pod dejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava, odnosno upotrebe alkohola ili drugih opojnih sredstava u toku radnog vremena, koje ima ili može da ima uticaj na obavljanje posla ili povredi radne obaveze utvrđenu opštim aktom, odnosno ugovorom o radu.

Advokat za radno pravo pruža pravnu pomoć prilikom izrade sporazuma o raskidu radnog odnosa i rešenja o prestanku radnog odnosa. Advokat za radno pravo pruža i sudsku zaštitu kod nezakonitog prestanka radnog odnosa.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.