Skip to main content

Računovodstvo se bavi prikupljanjem, sređivanjem, obradom i čuvanjem podataka o ekonomskim i finansijskim aktivnostima poslovnih (privrednih) subjekata, kao i finansijskim izveštavanjem o imovinskom i finansijskom položaju privrednog subjekta (privredna društva i preduzetnici). U okviru računovodstvene funkcije vrši se i knjigovodstvena – poslovi knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja (promena) nastalih u toku poslovanja privrednog subjekta, koji se evidentiraju u poslovnim knjigama.

Trenutno važeći zakonski propis, koji reguliše oblast računovodstva, je Zakon o računovodstvu (u primeni od 01.01.2020. godine). Zakon o računovodstvu uređuju sledeća pitanja: ko su obveznici primene zakona, razvrstavanje pravnih lica i preduzetnika, organizacija računovodstva, računovodstvene isprave i vrste poslovnih knjiga, uslovi i način vođenja poslovnih knjiga, Registar pružalaca računovodstvenih usluga, priznavanje i vrednovanje pozicija u finansijskim izveštajima, sastavljanje, dostavljanje i javno objavljivanje finansijskih izveštaja, godišnjeg izveštaja o poslovanju, izveštaja o korporativnom upravljanju, izveštaja o plaćanjima autoritetima vlasti i nefinansijsko izveštavanje, Registar finansijskih izveštaja, formiranje i rad Nacionalne komisije za računovodstvo i nadzor nad sprovođenjem odredbi samog zakona.

Prema Zakonu o računovodstvu sva pravna lica i preduzetnici su dužni da vode poslovne knjige, vrše priznavanje i vrednovanje imovine i obaveza,

prihoda i rashoda, sastavljaju, prikazuju, dostavljaju i obelodanjuju informacije u finansijskim izveštajima.

Pravna lica, odnosno preduzetnici, dužni su da sastavljaju redovne godišnje finansijske izveštaje za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj, u skladu sa važećim zakonom i podzakonskim propisima. Finansijski izveštaji, koji su obavezni za pravna lica i preduzetnike, se razlikuju po vrsti i obimu, a u skladu sa razvrstavanjem privrednih subjekata na mikro, mala, srednja i velika pravna lica. Osnovnim godišnjim finansijskim izveštajima, koji su obavezni za sve oblike pravnih lica, su bilans stanja i bilans uspeha. Za određene grupe privrednih subjekata zakonom je propisano sastavljanje i dodatnih izveštaja, kao i vršenje eksterne revizije (srednja i velika preduzeća, banke itd.).

Godišnje finansijske izveštaje pravno lice i preduzetnik sastavljaju u skladu sa MRS standardima (Međunarodni standardi finansijskog izveštavanja) i u obavezi su da ih dostavljaju Agenciji za privredne registre za određenu izveštajnu godinu, najkasnije do 30. juna naredne godine. Agencija za privredne registre (APR) javno objavljuje dostavljene finansijske izveštaje pravnih lica.

U skladu sa zakonom, lice koje sastavlja računovodstvenu ispravu odgovorno je za istinitost i potpunost podataka u ispravi, za njenu računsku tačnost i za verodostojno prikazivanje poslovnih promena, te odgovorno lice svojim potpisom potvrđuje računsku tačnost i verodostojnost računovodstvene isprave.

Za kršenje propisa iz oblasti računovodstva i revizije odnosno propisa sadržanih u Zakonu o računovodstvu predviđene su kazne, dok se samo kršenje smatra krivičnim delom iz oblasti privrede (privredni prestup) kada su u pitanju privredna društva.

U slučaju privrednih prestupa, Zakon o računovodstvu predviđa kazne:
– za pravna lica u iznosu od 100.000 do 3 miliona dinara i novčanu kaznu od 20.000 do 150.000 dinara za odgovorno lice u preduzeću,
– za preduzetnike u iznosu od 100.000 do 500.000 dinara.

Privrednim prestupima, koji podležu krivičnom kažnjavanju, se smatraju:
– davanje izjave neistinitog sadržaja,
– zaključenje pravnog posla ili preduzimanje radnje u slučaju postojanja ličnog interesa,
– povreda dužnosti izbegavanja sukoba interesa, kao i povrede dužnosti zastupnika da postupa u skladu sa ovlašćenjima,
– kršenje računovodstvenih propisa (prevara u službi, zloupotreba položaja odgovornog lica, onemogućavanje vršenja kontrole i falsifikovanje isprava).

Zakon predviđa blaži oblik kažnjavanja za preduzetnike (prekršajna dela) i raspon novčanih kazni od 100.000 do 500.000.

Način utvrđivanja privrednog prestupa nije uređen tako da postoji jedan mehanizam odnosno jedna institucija koja bi vršila celovito utvrđivanje svih oblika krivičnih dela i prekršaja u privredi, već je sistem uređen tako da pojedine vrste kontrola vrše različite institucije u skladu sa svojim delokrugom rada i ovlašćenjima. APR vrši kontrolu dostavljanja finansijskih izveštaja, Poreska služba istražuje potencijalne poreske prevare, dok su krivične istrage u nadležnosti policije i javnog tužilaštva. Krivična dela u privredi, koja se odnose na kršenja računovodstvenih i revizorskih propisa, nisu u potpunosti izdvojena od ostalih vrsta krivičnog ponašanja odgovornih lica u privrednim subjektima, što uključuje i odgovorna lica u privrednim subjektima čija je osnovna delatnost pružanje računovodstvenih i revizorskih usluga.

Advokat za privredno pravo može pružiti pravnu pomoć u pogledu tumačenja važećih propisa, koji se odnose na sva pravna lica i preduzetnike, kao i sastavljanje svih akata i ostale potrebne dokumentacije neophodne za osnivanje firmi nesmetan rad privrednih subjekata. Advokat za krivično pravo pruža pravne usluge zastupanja stranaka u krivičnim postupcima iz oblasti privrede (privredni prestup) za sva privredna društva.