Skip to main content

Pravo svojine i stvarna prava su pravni instituti kojima se regulišu odnosi prava prema stvarima, a posebno nepokretnostima. Pravo svojine je najšire pravo koje neko može imati nad stvari (nepokretnosti), koje vlasniku daje prava korišćenja nepokretnosti, pravo raspolaganja i pravo isključivanja drugih da koriste nepokretnost. Stvarna prava su ograničena prava nad stvarima (nepokretnostima), koja nosiocu stvarnog prava daje određene koristi nad tuđim stvarima, ali ne u punom obimu kao pravo svojine (plodouživanje, službenosti, založno pravo, pravo građenja).

Pravo svojine i stvarna prava se upisuju u katastar nepokretnosti – vrši se uknjižba nepokretnosti. Uknjižba se sprovodi u okviru katastra nepokretnosti, kojim upravlja Republički geodetski zavod (RGZ).

Uknjižba nepokretnosti je pravni postupak upisa prava svojine ili drugog stvarnog prava na nepokretnosti u katastar nepokretnosti (RGZ). Uknjižba nepokretnosti je neophodna kako bi vlasnik nepokretnosti postao i zvanično priznat kao pravni nosilac prava svojine ili stvarnog prava. Uknjižba nepokretnosti je postupak kojim se osigurava pravna sigurnost, kao i mogućnost raspolaganja nekretninom (prodaja, zaloga, nasledstvo).

Uknjižba nepokretnosti u Republici Srbiji je regulisana Zakonom o državnom premeru i katastru. Zakon o državnom premeru i katastru uređuje sledeće poslove: stručni poslovi i poslovi državne uprave koji se odnose na državni premer, pojam i funkciju katastra nepokretnosti, katastar infrastrukturnih i podzemnih objekata, osnovne geodetske radove, adresni registar, topografsko-kartografsku delatnost, procenu vrednosti nepokretnosti, geodetsko-katastarski informacioni sistem i Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka i geodetski radovi u inženjersko-tehničkim oblastima.

Jedna od ključnih odredbi Zakona o državnom premeru i katastru je i ona u kojoj se navodi delokrug rada Republičkog geodetskog zavoda (RGZ), uključujući poslove koji se odnose na katastar nepokretnosti i upis nepokretnosti u katastar. U skladu sa zakonom, katastar nepokretnosti je definisan kao osnovni i javni registar o nepokretnostima i stvarnim pravima na njima.

Nepokretnostima, koje se upisuju u katastar, se smatraju: zemljišta (katastarske parcele poljoprivrednog, šumskog, građevinskog, vodnog i drugog zemljišta); nadzemni građevinski objekti (u daljem tekstu: objekti); posebni delovi objekata koji čine građevinsku celinu (stan, poslovni prostor, garaža, garažno mesto i drugi prostor). Objektima, koji se upisuju u katastar, su: zgrade svih vrsta, privredni objekti, objekti kulture, sporta i rekreacije i drugi građevinski objekti.

Uknjižba nepokretnosti je dodatno regulisana i sledećim zakonima: Zakonom o osnovama svojinskopravnih odnosa, Zakonom o prometu nepokretnosti, Zakonom o obligacionim odnosima, kao i Zakon o planiranju i izgradnji.

Uknjižba nepokretnosti je pravno značajna iz sledećih razloga:
– dokaz je stvarnog vlasništva – ukoliko nema uknjižbe, ne postoji mogućnost da se pravno prizna pravo vlasništva,
– uknjižba nepokretnosti daje vlasniku i mogućnost raspolaganja nepokretnošću, budući da se uknjižena nepokretnost ne može prodati, založiti bez saglasnosti vlasnika nepokretnosti,
– nepokretnost koja je uknjižena u katastar nepokretnosti odnosno upisana u RGZ uživa zaštitu od pravnih sporova, jer su upisana prava zaštićena i javno dostupna.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić Beograd je sklopila ugovor sa Republičkim geodetskim zavodom, te može, u skladu sa zakonom, vršiti sve pravne radnje vezane za postupak uknjižbe nepokretnosti.