Zakon o radu je opšti propis kojim se određuju i uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, odnosno po osnovu rada. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa uređuju se i kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu – samo kada je to ovim zakonom određeno.
Radni odnos između poslodavca i zaposlenog se zasniva ugovorom o radu, kojim se detaljno regulišu njihova međusobna prava i obaveze u skladu sa Zakonom o radu.
Radni odnosi, pa time i ugovor o radu, mogu biti različiti, zavisno od osnova ugovaranja. Razlikuju se sledeće vrsta radnih odnosa tj. ugovora o radu:
- probni rad – ugovor o radu za probni rad za obavljanje jednog ili vise povezanih odnosno srodnih poslova, gde se probni rad ugovara za najduže 6 meseci sa otkaznim rokom ne kraćim od 5 radnih dana;
- radni odnos na određeno vreme – ugovor o radu za poslovne aktivnosti čije je trajanje unapred određeno objektivnim razlozima poslodavca na rok najduže od 24 meseca pri čemu se prekid kraći od 30 dana ne smatra prekidom u ovom smislu, a u slučaju da zaposleni ostane na radu najmanje pet radnih dana po isteku vremena na koji je ugovor o radu na određeno vreme zaključen, smatra se da je radni odnos tom zaposlenom nadalje zasnovan na neodređeno vreme;
- za obavljanje poslova sa povećanim rizikom – ugovor o radu ove vrste može da se zaključi samo ako zaposleni ispunjava predviđene uslove i ukoliko je prethodno utvrđena zdravstvena sposobnost za njegov rad na poslovima sa povećanim rizikom;
- sa nepunim radnim vremenom – rad sa nepunim radnim vremenom na određeno ili neodređeno vreme, gde su prava zaposlenog srazmerna vremenu provedenom na radu;
- radni odnos za obavljanje poslova van prostorija poslodavca – ugovor o radu je takav da se ugovara rad na daljinu i rad od kuće, gde osnovna zarada zaposlenog u ovom slučaju ne može biti utvrđena u manjem iznosu od osnovne zarade zaposlenog koji radi u prostorijama poslodavca, a poslovi koji se ugovaraju ne mogu biti opasni i štetni po zdravlje zaposlenih;
- sa kućnim pomoćnim osobljem – ugovor o radu gde isplata dela zarade može biti i u naturi (obezbeđivanje stanovanja i ishrane ili samo stanovanja odnosno samo ishrane za zaposlenog kod ove vrste radnog odnosa), a ugovorena vrednost zarade u naturi se obavezno izražava u novcu i to najmanje 50% zarade;
- radni odnos sa pripravnikom – rad lica koje prvi put zasniva radni odnos, gde, shodno zakonu, pripravnički staž može biti najduže godinu dana, sa pravom na zaradu i svim drugim pripadajućim pravima iz radnog odnosa tako zaposlenog lica.
Advokat za radno pravo pruža najbolje moguće pravne savete za poslodavce i zaposlene u skladu sa zakonom i svim pravnim karakteristikama radnog prava. U tom smislu advokat za radno pravo može na stručan način pomoći zaposlenima u okolnostima kada je neophodno da se zaštiti njihovo pravo iz radnog odnosa ili kada je neophodno sudskim putem (podnošenjem tužbe) ta prava odbraniti. Advokat za radno pravo svim poslodavcima sačinjava ugovore o radu u skladu sa Zakonom o radu kod svih prisutnih vrsta radnih odnosa. Advokat za radno pravo takođe sačinjava anekse ugovora o radu, kolektivne ugovore o radu, izrađuje pravilnike i ostala neophodna dokumenta iz radnog odnosa. Advokat za radno pravo u najboljem interesu stranaka vrši i poslove posredovanja (medijacija) kod postojanja radnih sporova u cilju njihovog mirnog rešavanja i izbegavanja dugotrajnih sudskih postupaka.