Skip to main content

Žalba, kao redovan pravni lek, je pravno sredstvo koje se ulaže protiv prvostepene odluke suda u cilju zaštite ugroženog ili povređenog subjektivnog prava podnosioca žalbe, kao i prekršenih formalnih ili materijalnih propisa tokom parničnog postupka.

Pravo na izjavljivanje žalbe je zakonsko pravo stranaka u postupku i smatra se osnovnim građanskim pravom.

Žalba protiv rešenja

Žalilac ima pravo podnošenja žalbe protiv rešenja.

Žalba protiv rešenja je vrsta redovnog pravnog leka, kojim se postižu dva osnovna cilja: subjektivni (povoljnija presuda)

i objektivni (otklanjanje nepravilnosti postupaka suda i pobijanje donete odluke).

Podnošenje žalbe protiv rešenja je regulisano i uređeno Zakonom o parničnom postupku.

Žalba protiv rešenja prvostepenog suda je dozvoljena osim ukoliko nije izričito zakonom zabranjena. Ukoliko postoji takvo zakonsko ograničenje, rešenje prvostepenog suda se pobija žalbom protiv konačne odluke. Kada je žalba podneta blagovremeno, ona odlaže izvršenje.

Shodno Zakonu o parničnom postupku, žalba protiv rešenja (Član 399 – 403):
– prvostepenog suda je dozvoljena, osim ako nije drugačije propisano,
– ukoliko Zakon o parničnom postupku izričito određuje da posebna žalba nije dozvoljena, rešenje prvostepenog suda može da se pobija samo u žalbi protiv konačne odluke,
– posebna žalba protiv rešenja o određivanju privremene mere je, osim ako zakonom nije drugačije propisano,
– protiv rešenja drugostepenog suda nije dozvoljena žalba, osim u okolnostima propisanim zakonom,
– ukoliko je rešenje donelo veće apelacionog suda o žalbi protiv tog rešenja odlučuje drugo veće od troje sudija tog sud,
– žalba protiv rešenja, koja je blagovremeno podneta, zadržava izvršenje tog rešenja, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

Rešenja, protiv kojih zakonom nije dozvoljeno podnošenje posebne žalbe, mogu odmah da se izvrše.

Po izjavljenoj žalbi, drugostepeni sud može doneti sledeće odluke:
1) odbaci žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu;
2) odbije žalbu kao neosnovanu i potvrdi rešenje prvostepenog suda;
3) preinači rešenje ili ga ukine i po potrebi predmet vrati na ponovni postupak.

U postupku po žalbi protiv rešenja se primenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku a koje se odnose na žalbu protiv presude, osim odgovora protivne strane na žalbu i održavanja rasprave pred drugostepenim sudom, ukoliko zakonom nije drugačije propisano.

U tom smislu su određeni i definisani:
– rokovi za podnošenje žalbe protiv rešenja,
– sadržaj žalbe protiv rešenja,
– mogućnost podnošenja žalbe protiv rešenja (uslovi),
– postupak po izjavljenoj žalbi,
– razlozi za odbacivanje izjavljene žalbe,
– rokovi dostavljanja rešenja drugostepenog suda.