Sudska praksa – tužba za zaštitu prava deteta na privatnost

Sva pitanja vezana za porodično pravo, a time i prava deteta, su regulisana Porodičnim zakonom.

Porodični zakon, Član 6. kaže da:

• svako je dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta u svim aktivnostima koje se tiču deteta,
• država ima obavezu da preduzima sve potrebne mere za zaštitu deteta od zanemarivanja, od fizičkog, seksualnog i emocionalnog zlostavljanja te od svake vrste eksploatacije,
• država ima obavezu da poštuje, štiti i unapređuje prava deteta,
• dete rođeno van braka ima jednaka prava kao dete rođeno u braku,
• usvojeno dete ima jednaka prava prema usvojiteljima kao dete prema roditeljima,
• država je dužna da detetu bez roditeljskog staranja obezbedi zaštitu u porodičnoj sredini uvek kada je to moguće.

Nadalje, Porodično zakon u Članu 266. kaže da je dužnost suda da:

• u sporu za zaštitu prava deteta i u sporu za vršenje odnosno lišenje roditeljskog prava sud je uvek dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta,
• ako sud proceni da u sporu za zaštitu prava deteta ili u sporu za vršenje odnosno lišenje roditeljskog prava dete kao stranka nije zastupano na odgovarajući način, dužan je da detetu postavi privremenog zastupnika,
• ako sud utvrdi da je u sporu za zaštitu prava deteta ili u sporu za vršenje odnosno lišenje roditeljskog prava stranka dete koje je sposobno da formira svoje mišljenje, dužan je:
  • da se stara da dete blagovremeno dobije sva obaveštenja koja su mu potrebna;
  • da dozvoli detetu da neposredno izrazi svoje mišljenje i da mišljenju deteta posveti dužnu pažnju u skladu sa godinama i zrelošću deteta;
  • da mišljenje deteta utvrdi na način i na mestu koje je u skladu sa njegovim godinama i zrelošću, osim ako bi to očigledno bilo u suprotnosti sa najboljim interesom deteta.

Zaštita prava deteta, između ostalog, u skladu sa porodični pravom i Porodičnim zakonom, podrazumeva pravo deteta na privatnost. Pravo deteta na privatnost je jedno od osnovnih prava deteta, kao zaštite osnovnih ljudskih prava.

Zaštita privatnosti deteta obuhvata zaštitu više stvari:

• ličnih podataka deteta, kao što su ime, fotografije, zdravstveni i školski podaci,
• porodičnog života i odnosa unutar porodice,
• tajnost komunikacije deteta u vidu pisma, poruke, digitalne komunikacije,
• identiteta i dostojanstva deteta, naročito u medijima i na internetu,
• zaštitu od neovlašćenog objavljivanja fotografija ili informacija.

Pitanjem zaštite prava deteta na privatnost se bavi advokat za porodično pravo.

Advokat za porodično pravo daje pravne savete roditeljima kako da zaštite privatnost deteta, posebno u vezi sa objavljivanjem sadržaja na internetu ili zaštitom ličnih podataka. Advokat za porodično pravo zastupa dete ili njegove zakonske zastupnike u postupcima pred sudom (tužbe), kada je došlo do povrede privatnosti. Ukoliko je došlo do neovlašćenog objavljivanja fotografija, ličnih podataka ili informacija o detetu bez dozvole, advokat za porodično pravo može pokrenuti postupak radi zaštite prava ličnosti i tražiti uklanjanje spornog sadržaja i naknadu štete. Advokat za porodično pravo tokom razvoda braka ili sporova o starateljstvu, uvek vodi računa da se zaštiti privatnost deteta i da se informacije o detetu ne zloupotrebljavaju u postupku. Advokat za porodično pravo u svako trenutku bilo kog postupka se vodi isključivo najboljim interesom deteta.

Sudska praksa – zaštita prava deteta na privatnost:

Roditelj kome je povereno vršenje roditeljskog prava, ima pravo da tužbom za zaštitu prava deteta na privatnost, traži zabranu objavljivanja fotografija deteta na društvenim mrežama od svih lica, pa i od roditelja koji ne vrši roditeljsko pravo.

Iz obrazloženja:

„Nižestepeni sudovi su, odlučujući o zabrani tužiocu da ubuduće objavljuje fotografije deteta na internetu putem servisa za društvene mreže, pogrešno primenili materijalno pravo iz odredbe člana 6. Porodičnog zakona („Službeni glasnik RS“ broj 18/05) i nisu se rukovodili najboljim interesom deteta . Prema članu 3.stav 1. i 2. Konvencije o pravima deteta („Službeni list SRJ“ br. 15/90) u svim aktivnostima koja se tiču dece, bez obzira da li ih preuzimaju javne ili privatne institucije socijalnog staranja, sudovi, administrativni organi ili zakonodavna tela, od prvenstvenog značaja su najbolji interesi deteta. Detetu će se obezbediti takva zaštita i briga koja je neophodna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i obaveze njegovih roditelja i drugih lica koja su za dete odgovorna. Ovakva obaveza preuzeta je članom 6. Porodičnog zakona kojim je propisano da je svako dužan da se rukovodi najboljim interesom deteta u svim aktivnostima koja se tiču deteta. Sud je uvek dužan da se u sporu za zaštitu prava deteta i u sporu za vršenje, odnosno lišenje roditeljskog prava rukovodi najboljim interesom deteta (član 266. Porodičnog zakona). Ovo je postupak po tužbi za zaštitu prava deteta, a pravni osnov za ovu tužbu nije zaštita od nasilja u porodici, bez obzira na kvalifikaciju tužilje i nižestepenih sudova. Majci mlt tužilje povereno je odlukom suda vršenje roditeljskog prava. Tuženi je roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo i ima pravo da izdržava dete, da sa detetom održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno utiču na život deteta odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo (obrazovanje deteta, preduzimanje većih medicinskih zahvata nad detetom, promena prebivališta deteta i raspolaganje imovinom deteta velike vrednosti i sl.). Roditelji mlt. AA imaju suprotne stavove o objavljivanju fotografija mlt. AA na internetu putem servisa za društvene mreže i različita shvatanja o tome koje bi to posledice moglo imati po nju. Maloletna AA nije svesna svoje privatnosti, niti prava da je zaštiti. Zbog toga, o njenoj privatnosti, radi ostvarivanja najboljih interesa deteta, treba da brine roditelj kome je povereno vršenje roditeljskog prava. Zakonska zastupnica mlt. AA ima stav da radi zaštite bezbednosti i privatnosti ne treba objavljivati fotografije mlt. AA na kojima se identifikuje njen lik. Stoga, od trenutka kada je zakonska zastupnica mlt. tužilje izrazila nesaglasnost sa objavljivanjem fotografija mlt. AA na društvenim mrežama, na kojima se ona može identifikovati, niko pa ni drugi roditelj, koji ne vrši roditeljsko pravo, nema pravo da objavljuje te fotografije.“

Izvor: Sentenca iz presude Vrhovnog kasacionog suda Rev 14012/2022 od 6.10.2022. godine, utvrđena na sednici Građanskog odeljenja od 5.11.2024. godine.