Ovlašćenja i postupke za intervenciju odnosno mešanje koja treća lica imaju povodom tuđe parnice, kao i dejstva mešanja, regulisano je Zakonom o parničnom postupku.

Zakon o parničnom postupku predviđa dva specifična slučaja učešća trećih lica u parničnom postupku:

imenovanje prethodnika i obaveštenje trećeg lica o parnici.

1. Imenovanje prethodnika u parnici

Mogućnost mešanja trećeg lica u parnični postupak u svojstvu prethodnika je zakonski regulisano tako da je dužnost lica da, u odgovoru na tužbu pozove preko suda treće lice (prethodnika ili prethodnog vlasnika kuće, stana, zemljišta ili pokretne neke pokretne stvari) da umesto njega stupi kao stranka u parnicu, ukoliko je lice tuženo kao držalac neke stvari ili korisnik nekog prava, a tvrdi da stvar drži ili pravo vrši u ime trećeg lica.

Tuženi može najkasnije na pripremnom ročištu, a ako ono nije održano, na glavnoj raspravi pre nego što se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, da pozove preko suda prethodnika da umesto njega stupi u parnicu kao stranka. Pristanak tužioca da na mesto tuženog u parnicu stupi treće lice odnosno prethodnik potreban je samo ako tužilac protiv tuženog ističe i takve zahteve koji ne zavise od toga da li tuženi u ime prethodnika drži stvar ili vrši pravo.

Ukoliko se pozvani prethodnih ne odazove pozivu na prisustvo ročištu ili ga odbije, tuženi ne može da se protivi upuštanju u parnicu.

 

2. Obaveštenje trećeg lica o parnici

U pojedinim slučajevima je predviđena zakonska mogućnost pozivanja trećeg lica i to kada stranka u postupku smatra da je dati spor zajednički sa istim ili kada od istog (trećeg lica) može tražiti garanciju/jemstvo ili nagradu u vezi sa okončanjem datog predmeta. Zainteresovana stranka može pozvati treće lice kada se ispuni jedan od navedenih uslova.

Ako stranka treba da obavesti treće lice o otpočetoj parnici da bi se time zasnovalo izvesno građanskopravno dejstvo, stranka može, sve dok se parnica pravnosnažno ne dovrši, to da učini preko suda podneskom, u kome će da navede razlog obaveštenja i stanje u kome se nalazi parnica.

Stranka koja je treće lice obavestila o parnici ne može zbog toga da traži prekid postupka i produženje rokova. Stranka koja je posredstvom suda obavestila treće lice o parnici, ima pravo da se u naknadnoj parnici u kojoj je obavešteno lice stranka, poziva na intervencijsko dejstvo presude.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.