Skip to main content

Prekršaj se definiše kao protivpravno delo koje je zakonom ili drugim propisom nadležnog organa određeno kao prekršaj i za koje je propisana prekršajna sankcija.

URUČENJE

Veoma važno je pravilno popuniti prekršajni nalog, kako bi dalji postupak nesmetano mogao odvijati u prekršajnom sudu. Pouke i upozorenja navedene u prekršajnom nalogu su od značaja za lice kome je izdat taj nalog i koje odlučuje da li će u roku od osam dana platiti polovinu novčane kazne ili nadležnom prekršajnom sudu predati potpisani prekršajni nalog i zatražiti sudsku zaštitu.

Dostavljanje prekršajnog naloga može biti odmah, za lice za koje se smatra da je učinilo prekršaj prisutno u momentu otkrivanja prekršaja i to lice potpisom na nalogu potvrđuje prijem. Ako lice, učinilac prekršaja, odbije da primi nalog, službeno lice će ga upozoriti na posledice odbijanja prijema, uneti u nalog zabelešku o odbijanju prijema, čime se smatra da je prekršajni nalog uručen.

Ukoliko prekršilac izjavi da će zatražiti sudsku zaštitu, tada službeno lice, na osnovu dogovora sa sudom, može već prilikom uručenja naloga na licu mesta, odrediti i datum pretresa pred sudom. Smatraće se da je lice kome je uručen prekršajni nalog odustao od zahteva za sudsko odlučivanje ako se ne pojavi na sudu u zakazano vreme.

Lice, učinilac prekršaja može dobiti prekršajni nalog i poštom, ukoliko je odsutno ili sama priroda prekršaja zahteva ovakav način dostavljanja.

Na prekršajnom nalogu službeno lice može uneti sledeće beleške:
– odbijanje prijema naloga,
– datum održavanja pretresa pred nadležnim prekršajnim sudom.

Pored uručenja, prekršajni nalog podleže i izvršenju.

IZVRŠENJE

Samo izvršenje prekršajnog naloga je definisano Zakonom o prekršaju. Shodno zakonu, radnja izvršenja prekršajnog naloga može biti dvojaka: prekršaj može biti izvršen činjenjem ili nečinjenjem. Prekršaj je izvršen nečinjenjem kad je propuštanje da se preduzme određeno činjenje propisom predviđeno kao prekršaj.

U pogledu vremena izvršenja prekršaja definisano je da je prekršaj je izvršen u vreme kada je učinilac radio ili bio dužan da radi, bez obzira kada je posledica nastupila i to u vreme izvršen u vreme kada je učinilac radio ili bio dužan da radi, bez obzira kada je posledica nastupila. Po pitanju mesta, prekršaj je izvršen kako u mestu gde je učinilac radio ili bio dužan da radi, tako i u mestu gde je posledica nastupila.

Kada nema prekršaja:
1. Ako je radnja propisana kao prekršaj učinjena u nužnoj odbrani, tada prekršaja nema. Nužna odbrana je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od svog dobra ili od dobra drugoga odbije istovremeni protivpravni napad. Ukoliko su prekoračene granice nužne odbrane, tada se može takav učinilac blaže kazniti. Ako je to prekoračenje učinjeno pod naročito olakšavajućim okolnostima, učinilac se može osloboditi od kazne.
2. Prekršaja nema ni ako je učinjen u krajnjoj nuždi. Krajnja nužda postoji ako je prekršaj učinjen da učinilac otkloni od svog dobra ili dobra drugog istovremenu neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla otkloniti, i ako pri tome učinjeno zlo nije veće od zla koje je pretilo. Učinilac koji je prekoračio granice krajnje nužde, može se blaže kazniti. Ako je to prekoračenje učinjeno pod posebno olakšavajućim okolnostima, učinilac se može osloboditi od kazne.
3. Prekršaja nema ako je učinilac postupao pod dejstvom neodoljive sile. Učinilac koji je izvršio prekršaj pod dejstvom sile kojoj se moglo odoleti ili pod dejstvom pretnje može se blaže kazniti, ako se sila i pretnja ne mogu smatrati neskrivljenom opasnošću.

Za pokušaj prekršaja učinilac će se kazniti samo ako je to posebno propisano.