Poreski sistem, koji je uređen Zakonom o poreskom postupku i poreskoj administraciji (ranije Zakon o osnovama poreskog sistema), obuhvata: vrste poreza, predmet oporezivanja, određivanje poreskog obveznika, poresku osnovicu, vrstu i visinu poreskih stopa, poreska oslobođenja i olakšice.
Porez je fiskalni javni prihod koji nastaje kao nedobrovoljno plaćanje državi. Organi koji utvrđuju visinu poreza i vrše njihovu naplatu su javnopravni organi države.
Zakonom o odnosima za obavezno socijalno osiguranje uređuju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, obveznici doprinosa, osnovice doprinosa, stope doprinosa, način obračunavanja i plaćanja doprinosa, kao i druga pitanja od značaja za utvrđivanje i plaćanje doprinosa.
Između poreza i doprinosa postoji razlika koja proizilazi iz same definicija poreza odnosno doprinosa.
Porezi su nedobrovoljna davanja državi, kod kojih ne postoji protivusluga države za dati iznos. Plaćanjem poreza se ne dobija automatsko pravo na neke usluge državne administracije, koji se porezima finansiraju. Kod doprinosa postoji jasna veza između njihovog plaćanja i povezanih državnih usluga. Plaćanjem doprinosa se obezbeđuju sredstva za finansiranje obaveznog socijalnog osiguranja tj. dobija se pravo na penzijsko-invalidsko osiguranje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i zdravstveno osiguranje.
Poreski obveznik je svako fiziko/pravno lice koje je u obavezi da plati porez. Svaki poreski obveznik, podnošenjem poreske prijave i uključivanjem u poreski sistem, dobija poreski identifikacioni broj (PIB). Poreska prijava sadrži traženu dokumentaciju i podatke, kako bi se stekao uslov za zahtev Poreske uprave u vezi plaćanja poreza i njihovog blagovremenog i pravilnog plaćanja. U pojedinim slučajevima postoje poreske olakšice. Poreske olakšice kod zapošljavanja postoje kako bi se obezbedili uslovi za zapošljavanje novih radnika. Pravna lica, koja su u sistemu PDV-a, obračunavaju i plaćaju porez na dodatu vrednost (PDV). PDV je porez na promet koji se naplaćuje u svakoj fazi prometa. PDV se obračunava na isporuke dobara i pružanje usluga, u svim fazama proizvodnje i prometa dobara i usluga, kao i na uvoz dobara, a obaveza je jednaka razlici između dugovanog (ulaznog) PDV i prethodnog (izlaznog) PDV, osim ako Zakonom o porezu na dodatu vrednost nije drukčije propisano. Preduzetničke radnje plaćaju porez da prihode od samostalne delatnosti, dok društva sa ograničenom odgovornošću plaćaju porez na dobit preduzeća. Osnovica poreza na dobit pravnih lice je oporeziva dobit (po stopi od 15%). Preduzetnici mogu da se opredele za paušalno plaćanje poreza u slučaju da nisu u mogućnosti da vode poslovne knjige. Iznos paušalnog poreza utvrđuje poreska uprava. Kod određenih delatnosti plaća se akciza, kao specijalni, dodatni porezi na promet kojima se oporezuje potrošnja uglavnom monopolskih proizvoda koji nemaju alternativu i imaju izuzetno visoku tražnju i masovnu potrošnju.
Doprinosima, shodno Zakonu o odnosima za obavezno socijalno osiguranje, se smatraju:
- za penzijsko i invalidsko osiguranje:
– doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje,
– dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem u skladu sa zakonom,
– doprinos za slučaj invalidnosti i telesnog oštećenja po osnovu povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom,
- za zdravstveno osiguranje:
– doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje;
– doprinos za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti u slučajevima utvrđenim zakonom.
– za osiguranje za slučaj nezaposlenosti – doprinos za obavezno osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
Advokat za poresko pravo, svim fizičkim i pravnim licima, pruža detaljne informacije u vezi poreza i doprinosa, tumačeći sve zakonske odredbe koje su važeće. Advokat za poresko pravo pruža pravnu pomoć u vezi svih pravnih pitanja koja se odnose na pružanje saveta o svim poreskim pitanjima, poreskim obavezama, poreskim prijavama i doprinosima.
