Krivično pravo je grana prava koja se bavi definisanjem krivičnih dela, određivanjem sankcija za izvršenje krivičnih dela i regulisanjem postupka u kojem se odgovorne osobe pozivaju na odgovornost. Krivično pravo štiti osnovne vrednosti društva kao što su život, sloboda, imovina i javni red, a istovremeno propisuje kazne za one koji te vrednosti povrede kroz izvršenje krivičnih dela. Krivično pravo razlikuje subjekte krivičnog prava. Subjekti mogu biti aktivni (učinioci) i pasivni (ugroženi, povređeni). Krivično pravo je u domaćem zakonodavstvu uređeno Krivičnim zakonikom. Shodno zakonu, krivično pravo razlikuje fizička lica, pravna lica, odgovorno lice u pravnom licu, odgovorno lice u državnom organu i preduzetnika, kao subjekte krivičnog prava.
Krivično pravo, kao grana pozitivnog zakonodavstva, sistemom pravnih propisa uređuje krivični postupak. Krivično pravo reguliše pitanja koja se odnose na postupak u kojem se utvrđuje krivična odgovornost sa ciljem da se reši krivična stvar koja je predmet postupka (krivičnog dela) koje je predmet optužnice.
Krivičnim zakonikom je uređeno i pitanje saučesništva u krivičnom delu.
Saučesništvo u krivičnom delu postoji kada neka osoba pomaže ili učestvuje u izvršenju krivičnog dela zajedno sa drugom osobom.
Postoje različiti oblici saučesništva, kao što su: saizvršilaštvo, podstrekavanje, pomaganje.
Saizvršilaštvo u krivičnom delu postoji ukoliko više lica, učestvovanjem u radnji izvršenja sa umišljajem ili iz nehata, zajednički izvrše krivično delo ili ostvarujući zajedničku odluku drugom radnjom sa umišljajem bitno doprinesu izvršenju krivičnog dela.
Podstrekavanje, prema zakonu, postoji u dva slučaja, i to ako neko lice drugog sa umišljajem podstrekne da izvrši krivično delo i kada neko lice drugog sa umišljajem podstrekava na izvršenje krivičnog dela čiji pokušaj je po zakonu kažnjiv, a delo ne bude ni pokušano.
Pomaganje, kao oblik saučesništva u krivičnom delu, postoji kada neko lice drugom sa umišljajem pomogne u izvršenju krivičnog dela i ukoliko neko lice pomogne u izvršenju krivičnog dela, a naročito za davanje saveta ili uputstava kako da se izvrši krivično delo, stavljanje učiniocu na raspolaganje sredstava za izvršenje krivičnog dela, stvaranje uslova ili otklanjanje prepreka za izvršenje krivičnog dela, kao i unapred obećano prikrivanje krivičnog dela, učinioca, sredstava kojima je krivično delo izvršeno, tragova krivičnog dela ili predmeta pribavljenih krivičnim delom.
Kazne za saučesništvo mogu varirati u zavisnosti od težine krivičnog dela i uloge koju je saučesnik imao.
Pored suda, u krivičnom postupku, su najznačajniji oni koji vrše funkciju optužbe, javni tužioci i funkciju odbrane, odnosno advokat za krivično pravo.
Advokat za krivično pravo pruža svu neophodnu pravnu pomoć u slučaju postojanja optužnice za saučesništvo u krivičnom delu. Advokat za krivično pravo daje validno pravno tumačenje optužbe, njenih mogućih posledica i objašnjava pravne opcije koje su na raspolaganju. Nadalje, advokat za krivično pravo analizira dokaze i priprema najbolju strategiju odbrane za saučesnika u krivičnom delu. Ukoliko slučaj zahteva pokretanje sudskog postupka, advokat za krivično pravo zastupa, izlaže dokaze tokom postupka i ispituje svedoke. U situacijama u kojima zakon to dozvoljava, advokat za krivično pravo pregovara sa tužilaštvom u cilju postizanja sporazuma o priznanju krivice za blažu kaznu.
Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd ima dugogodišnje iskustvo i profesionalni pristup u rešavanju problema iz okvira kaznenog prava. Tim advokata, specijalizovanih za krivično pravo, mogu biti angažovani u cilju odbrane lica (fizičkih i pravnih) za koja postoji krivična ili prekršajna optužba.