Porodično pravo je u našem zakonodavstvu uređeno Porodičnim zakonom, koje se bavi i pitanjem roditeljskog prava i starateljstvom nad detetom. Roditeljsko pravo je izvedeno iz dužnosti roditelja i postoji samo u meri koja je potrebna za zaštitu ličnosti, prava i interesa deteta. Roditeljsko pravo obuhvata prava i dužnosti roditelja da se staraju o detetu. Staranje o detetu obuhvata i dobijanje svih obaveštenja o detetu od obrazovnih i zdravstvenih ustanova.

Staranje o detetu podrazumeva: čuvanje, podizanje, vaspitavanje, obrazovanje, zastupanje, izdržavanje te upravljanje i raspolaganje imovinom deteta.

Razvodom braka roditelj, koji nije u zajednici sa detetom, ne gubi roditeljsko pravo ni kada mu je oduzeo roditeljsko staranje nad detetom. Gubitak (oduzimanje) roditeljskog prava postoji samo onda kada roditelj ne brine o detetu i njegovim potrebama, zanemaruje ga ili zlostavlja i ne donosi odluke koje su u njegovom najboljem interesu.

Lišenje roditeljskog prava može biti potpuno (porodično pravna sankcija prema roditelju koji ne vrši prava i obaveze u najboljem interesu deteta kako bi se maloletno dete zaštitilo) ili delimično lišenje roditeljskog prava (utvrđuje se prema nesavesnom roditelju).

Vršenje roditeljskog prava može biti dvojako:

  • samostalno vršenje roditeljskog prava,
  • zajedničko vršenje roditeljskog prava.

Samostalno vršenje roditeljskog prava postoji ukoliko roditelji ne mogu da se dogovore oko zajedničkog vršenja roditeljskog prava sporazumno ili ako sporazum o vršenju roditeljskog prava nije u najboljem interesu deteta. Kod samostalnog vršenje roditeljskog prava sud, na osnovu mišljenja Centra za socijalni rad, donosi odluku o vršenju roditeljskog prava oba roditelja. Centar za socijalni rad daje stručno mišljenje o ličnostima roditelja i njihovoj sposobnosti da samostalno brinu o detetu. Centar za socijalni rad uzima u obzir sledeće faktore, kod davanja mišljenja: uzrast i pol deteta, dosadašnja briga roditelja o detetu, način života roditelja, komunikacija među roditeljima, sposobnosti roditelja da prepoznaju i zadovolje potrebe deteta, finansijska situacija roditelja, psiho-fizičko stanje roditelja, kao i mišljenje deteta. Ako je dete navršilo 15 godina života može slobodno da se izjasni sa kojim roditeljem želi da živi tj. koji roditelj će imati samostalno vršenje roditeljskog prava. Kod ovog modela vršenja roditeljskog prava veoma je važno uzeti u obzir i odnos deteta sa braćom i sestrama sa kojima će živeti u istoj zajednici ili posledice na dete koje mogu da nastupe odvajanjem od njih. Roditelj koji ne vrši samostalno roditeljsko pravo, to svoje pravo zadržava i može slobodno da održava lične odnose sa svojim detetom i sa roditeljem koji samostalno vrši staranje se dogovora oko svih bitnih aspekata vršenja roditeljskog prava u skladu sa zakonom, a posebno finansijskog odnosa (alimentacija).

Zajedničko vršenje roditeljskog prava je takav vid roditeljskog staranja koji podrazumeva da roditeljsko pravo vrše oba roditelja na osnovu zaključenog međusobnog sporazuma o zajedničkom vršenju roditeljskog prava i to samo onda kada sud proceni da je takav sporazum moguć i u najboljem je interesu deteta. Zajedničko vršenje roditeljskog prava je moguće ukoliko između roditelja postoji zdrav odnos komunikacije koji im omogućava dogovor oko svih bitnih pitanja vršenja roditeljskog prava (dogovor oko prebivališta deteta, sa kojim roditeljem će živeti, model viđanja drugog roditelja, način izdržavanja deteta).

Advokat za porodično pravo može biti angažovan od strane roditelja po pitanju roditeljskog staranja bilo da je reč o samostalnom ili zajedničkom vršenju roditeljskog prava. Advokat za porodično pravo sklapa sporazum o vršenju roditeljskog prava, učestvuje u sudskom procesu u vezi vršenja roditeljskog prava i prikuplja potrebnu dokumentaciju za sudski proces. Advokat za porodično pravo pruža pravnu pomoć roditeljima u skladu sa zakonom, štiteći najbolji interes deteta.

Advokatska kancelarija Slavica Janjić i saradnici Beograd je specijalizovana za pravnu oblast porodično pravo, te pruža sve pravne usluge u pogledu roditeljskog staranja i vršenja roditeljskog prava.

Slavica Janjić

Advokat Slavica Janjić, diplomirani pravnik, rođena 1964. godine u Aranđelovcu, završila Pravni fakultet. Za vreme studija, radi kao sudija porotnik u Osnovnom sudu Aranđelovac. Položen pravosudni ispit i specijalističke studije iz poreske oblasti na Pravnom fakultetu u Beogradu. Završena obuka za medijatora i upisana u Registar posrednika Ministarstva pravde. Član Advokatske komore Srbije i Advokatske komore Beograda. Tečno govori engleski jezik i poseduje napredno znanje u korišćenju PC softvera (Internet, Office itd.). Od 1993. godine do 2001. radila u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, gde se od početka rada bavila rukovodećim pravnim poslovima. Od 2001. godine je šef pravne službe i zastupnik JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac. Tokom perioda rada u ovoj firmi se aktivno bavila: saradnjom sa državnim organima, izradom opštih akata preduzeća, izradom ugovora o komunalnom opremanju zemljišta i drugih ugovora. Naročito se bavila svim pravnim pitanjima vezanim za nepokretnosti, a posebno gradskim građevinskim zemljištem. Predsednik ili član u više komisija za javne nabavke, kao i član više upravnih i nadzornih odbora, pružila stručnu pomoć većem broju stranih kompanija prilikom osnivanja i rada u R. Srbiji. Sve vreme rada, kako u firmi „Šomot“ a.d. Aranđelovac, tako i u JP za planiranje i izgradnju opštine Aranđelovac intenzivno se bavila radom sa strankama, vezano za pravne oblasti pomenutih preduzeća. Član je Udruženja pravnika u privredi, kao i osnivač i član Udruženja za mirno rešavanje sporova medicinskih profesionalaca i pacijenata – UMIP. Advokat Slavica Janjić pruža usluge u gotovo svim oblastima prava.